Visoki predstavnik hendikepira izgradnju konsenzusa

Uloga visokog predstavnika u BiH hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa koji postoji u demokratskim državama koje upravljaju same sobom, navodi se, između ostalog, u Osmom izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN, koji je upućen danas.

Republika Srpska 07.11.2012 | 11:34 Uloga visokog predstavnika u BiH hendikepira uobičajeni proces izgradnje političkog konsenzusa koji postoji u demokratskim državama koje upravljaju same sobom, navodi se, između ostalog, u Osmom izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN, koji je upućen danas.Uz izvještaj je dostavljeno i popratno pismo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, u kome se ističe da Srpska i dalje poziva na ukidanje kontraproduktivne uloge visokog predstavnika u BiH, a posebno njegovih očigledno nezakonitih "Bonskih ovlašćenja", te moli Savjet bezbjednosti da, s obzirom na 17 godina mira i stabilnosti u BiH, izbjegava pozivanje na poglavlje sedam Povelje UN, koje se tiče djelovanja u slučaju prijetnje miru, narušavanja mira i čina agresije. "Nakon brzog napretka u prvih pet mjeseci 2012. godine i ljetnjeg zastoja zbog raskola između dvije najveće bošnjačke stranke, rukovodioci BiH se ponovo dogovaraju o daljem napredovanju BiH", ističe se u pismu predsjednika Dodika. U pismu se navodi da će Srpska nastaviti da radi u duhu saradnje da bi pružila pomoć u rješavanju hitnih pitanja u BiH, koja obuhvataju i provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH". "Srpska će nastaviti i da se zauzima za reforme da bi se osigurala efikasnost i odgovornost organa BiH, kao i njihovo poštovanje Ustava BiH. Kroz strukturisani dijalog EU o pravosuđu, Republika Srpska radi na reformi pravosudnog sistema BiH čiji je cilj njegovo usklađivanje sa evropskim standardima i Ustavom", naveo je predsjednik Srpske. On je u popratnom pismu istakao da, pored toga, Srpska insistira na ravnopravnom tretmanu žrtava ratnih zločina, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Osmi izvještaj Republike Srpske, koji se odnosi na period maj-oktobar ove godine, na današnjoj posebnoj sjednici je usvojila Vlada Srpske, a upućen je članicama Savjeta bezbjednosti, ambasadama i zvaničnicima EU, Rusije, SAD i drugih zemalja i međunarodnih organizacija i institucija. U izvještaju se daje pregled kretanja u periodu od Sedmog izvještaja do danas i stanovišta Vlade Republike Srpske o ključnim pitanjima koja se nalaze pred BiH. U Dijelu jedan dokumenta podjeća se da su u periodu decembar – maj izabrani lideri BiH ostvarili brz napredak na evropskim integracijama kroz zajednički rad u duhu kompromisa, koji je, nažalost, zaustavljen krajem maja kada su se dvije najveće bošnjačke stranke sukobile. "Međutim, u oktobru su dvije najveće stranke u Republici Srpskoj i najveća stranka u Federaciji BiH postigle nekoliko važnih dogovora sa ciljem unapređenja privrede u BiH i reforme javnih institucija. Rukovodstvo Srpske će nastaviti da radi na postizanju konsenzusa kako bi BiH mogla da nadogradi rezultate ostvarene u 2012. godini", ističe se u Izvještaju. Podsjeća se da je Srpska predložila način izvršenja odluke u predmetu "Sejdić-Finci", koji su podržali Dervo Sejdić i Jakob Finci, te ističe da Srpska želi da radi sa liderima u BiH kako bi situacija u BiH bila usklađena sa odlukom u najkraćem mogućem roku. U Dijelu dva Izvještaja objašnjava se potreba usvajanja reforme zajedničkih institucija BiH radi usaglašavanja sa Ustavom i omogućavanja političkog i ekonomskog napretka. Naglašene su neke očigledne prednosti decentralizovanog dejtonskog sistema, uključujući činjenicu da on ograničava uticaj političke paralize na nivou BiH. "Decentralizovana struktura BiH, takođe, omogućava Republici Srpskoj da nastavi da korača u pravcu reforme svoje privrede i polaže temelj trajnog prosperiteta. Nažalost, odlukama visokog predstavnika na neustavan način je prenesen veliki broj nadležnosti sa entiteta na agencije na nivou BiH. Tijela na nivou BiH često karakteriše neefikasnost i zloupotreba ovlašćenja", ističe se u dokumentu. U Dijelu tri ispituju se nastojanja Srpske, u okviru strukturisanog dijaloga o pravosuđu sa EU, da se provede reforma pravosuđa kojom bi pravosuđe bilo usklađeno sa međunarodnim standardima i Ustavom BiH. "Posebno, mehanizam imenovanja i disciplinskog gonjenja sudija i tužilaca mora biti promijenjen kako bi funkcionisao efikasnije i zadovoljio međunarodne i evropske standarde. Pored toga, Sud BiH treba da bude zamijenjen institucijom koja zadovoljava uslove iz Ustava BiH i evropske standarde", piše u dokumentu. Dio četiri bavi se tekovinama sukoba u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine, te se daje analiza iz koje se vidi, na podacima i primjerima, problematičan disparitet u načinu na koji pravosuđe BiH tretira ratne zločine koje su počinili Bošnjaci i ratne zločine koje su počinili Srbi. Odjeljak pet Izvještaja bavi se potrebom da se zatvori Kancelarija visokog predstavnika /OHR/, koja već dugo koči politički i ekonomski razvoj BiH, dok se u Odjeljku šest objašnjava zašto – poslije gotovo 17 godina mira i stabilnosti u BiH – nije opravdano da Savjet bezbjednosti i dalje djeluje na osnovu poglavlja sedam Povelje UN.