Poplavljeni traže psihološku pomoć
Broj građana koji traže psihološku podršku stručnjaka u periodu nakon katastrofalnih poplava koje su BiH pogodile 2014. godine znatno je povećan, a među onima koji su svojim zahtjevima ukazali da im je ovakav vid pomoći sve neophodniji prednjače Šamčani, Dobojlije i Bijeljinci.
Republika Srpska 16.06.2015 | 08:54
Ocijenili su ovo predstavnici Udruženja psihologa Republike Srpske i učesnici simpozijuma "Očuvanje mentalnog zdravlja u zajednici nakon prirodnih katastrofa", koji je održan u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.
Milan Latinović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Srpske, konstatovao je da postoje različite faze reakcija na katastrofalna dešavanja.
"One se kreću od onih prvobitnih situacija kada se čovjek bavi pitanjem preživljavanja i stvaranja novih osnovnih uslova za život, do faze kada postaju aktuelna pitanja koja se odnose na mentalno zdravlje nakon što prežive katastrofu", rekao je on.
Latinović je dodao i to da je ukupno posmatrano, direktno i indirektno, u Srpskoj traume uzrokovane poplavama preživjelo 900.000 građana.
"Upravo zbog ovoga radimo na stvaranju akcionog plana psihološke pomoći građanima u slučaju katastrofa, koji ćemo uskoro predložiti Vladi Republike Srpske", rekao je on.
Dijana Ðurić, predsjednik Društva psihologa Republike Srpske, objasnila je da se nakon poplava ljudi često javljaju zbog somatskih tegoba, odnosno postojanja fizičke boli koja je uzrokovana traumatskim iskustvom i psihološkim stanjem.
Ona je poručila da građani treba da potraže pomoć stručne osobe ako primijete da duži period imaju problema sa snom, da imaju košmarne snove, nizak prag tolerancije, da osjećaju neki vid potrebe za osamljivanjem i slično.
Ðurićeva je rekla da oni koji osjećaju ovakav ili neki drugi simptom, a koji ih nakon poplava muči, treba da potraže pomoć u centrima za mentalno zdravlje.
Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda, rekao je da su psiholozi u svim školama i opštinama koje su bile poplavljene bili u obavezi da pruže psihološku pomoć.
On je dodao da su kroz radionice i razne vidove pružanja podrške djeci iz poplavljenih područja psiholozi radili na otklanjanju stresa kod njih.
Izvor: Nezavisne novine
Komentari / 4
Ostavite komentarkameleon
16.06.2015 07:58Svi smo mi u životu prolazili teške trenutke, ali snagom volje i optimizmom sve se prevazilazilo.Od poplava se pravi nepremostiva katastrofa, što u stvarnosti i nije.Ljudi zasučite rukave i na posao od kukanja nema ništa. Moja porodica i ja smo 1992. godine napustili svoj dom i imanje u Sarajevu sa jednom kesom u ruci. Nismo imali vremena ni za psiho tretmane a bogami niti za bilo kakve vrste nečije pomoći.Srećan vam rad i da ste zdravi, to je najpreče.
ODGOVORITEživota
16.06.2015 09:05U pravu si ljudino.
djelo na vidjelo
16.06.2015 08:37Meteorološke bombe , seizmološke bombe...ovo su posljedice.
ODGOVORITEmili
16.06.2015 10:40Kameleon, nemoj tako. Mene je zadesilo 93 kao i tebe, ali ova druga poplava mi je teze pala nego citav rat i sve pratece muke. Najgore je kada si bespomocan da nesto promijenis, jedino da napustis novostvoreni dom, ali nema se ni godina ni novca za novi pocetak.
ODGOVORITE