Dijaspora najveći uvoznik novca u BiH

Depoziti građana BiH u bankama prvi put premašili devet milijardi KM. Dok nekima "pretiče", 60 odsto stanovništva na granici siromaštva.

Bosna i Hercegovina 30.01.2015 | 07:13
Dijaspora najveći uvoznik novca u BiH

ŠTEDNjA građana u Bosni i Hercegovini krajem 2014. godine prvi put je premašila devet milijardi KM i u odnosu na 2004. godinu, kada je iznosila 2,3 milijarde, gotovo se učetvorostručila!

Ovo pokazuju poslednji podaci Centralne banke BiH, koji govore da je rast štednje građana u bankama u 2014. u odnosu na 2013. godinu iznosio čak 10 odsto.

Ipak, rast štednje nije rezultat boljeg života u BiH, već pokazatelj da oni koji koji imaju uslova da štede, svoj novac poveravaju na čuvanje bankama. Tako dok u situaciji ekonomske krize, 60 odsto stanovništva živi na granici ili ispod granice siromaštva, štednja jednog broja građana sve više raste.

- Građani su samo odlučili da novac iz kućnih, ličnih štednji, iz "slamarica", prebace u banke - kaže za "Novosti" ekonomski analitičar Predrag Duduković. - Prosto je to sada ušlo u legalne tokove, jer je to ljudima sigurnije i imali su prilično dobru kamatu na štednju koja se u pojedinim bankama kretala između četiri i pet odsto - kaže Duduković.

On, međutim, ističe da je zabrinjavajuće što čak devet milijardi KM ostaje praktično neiskorišćeno u smislu investiranja.

- I ranije sam tvrdio da nama ne trebaju strani investitori, da imamo dovoljno domaćeg novca u zemlji. Međutim, problem je loš privredni ambijent i nesigurnost za ulaganje, zbog čega su se smanjila i strana ulaganja u BiH, a i domaći investitori se kao i građani radije odlučuju da novac drže u bankama na štednji nego da se upuštaju u investicije - kaže Duduković.

Sa ovom ocenom slaže se i ekonomski analitičar Zoran Pavlović koji za "Novosti" kaže da su u BiH loši uslovi za pokretanje biznisa, a rizici preveliki.

- Osim toga, postoji strah od još lošijih vremena i pogoršanja ekonomske situacije. Jednostavno, ko god je u situaciji da razmišlja da li da investira ili štedi, on štedi. Tako da ta dva elementa - nedostatak dobrog privrednog ambijenta i strah od lošije ekonomske situacije u zemlji čine da se štednja značajno povećava - kaže Pavlović.

On napominje da je to katastrofalno za ekonomiju jedne zemlje, jer se ljudi ne odlučuju da investiraju, da pokreću biznise, ni male ni veće i da otvaraju nova radna mesta.

BEZ PODIZANjA LIMITA

Na pitanje da li bi bilo dobro da vlasti BiH razmisle o podizanju limita osiguranja na depozite sa sadašnjih 50.000 na 75.000 KM ili 100.000 KM, što bi bio dodatni oslonac za štediše, Pavlović kaže da je to nepotrebno jer se većina depozita upravo kreće do 50.000 KM.

- Postoji oko jedan odsto onih koji imaju štednju veću od toga, ali su valjda i oni sada naučili lekciju i novac će ubuduće raspoređivati umesto u jednu, na više banaka. Mislim da je nepotrebno da se limit diže zbog tih jedan odsto štediša - kaže Pavlović.

DIJASPORA

Činjenicu da je štednja dostigla čak devet milijardi KM Pavlović objašnjava i podatkom da više od milion građana BiH živi u dijaspori i da postoji kontinuiran trend slanja uplata porodicama u BiH, koji se na godišnjem nivou kreće oko tri milijarde KM. - Istina, taj nivo je nešto pao za vreme ekonomske krize, ali je on i dalje visok i stabilan - ističe Pavlović.

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Deni73

30.01.2015 07:28

Pa eto, d.......e na granicama i gledajte da nas i dalje varate i bez veze obecavate kada nam nesto radite, pa ce mo vam opet doci ?

ODGOVORITE
Name

re deni

30.01.2015 07:58

Ništa ne kontam šta si htjeo reci sa ovim komentarom.

ODGOVORITE
Name

Guzonja

30.01.2015 08:24

Zaboravlja se jedna veoma vazna cinjenica, kako godine budu prolazile,bice sve manji priliv novca iz dijaspore.Jer realno,umirace oni koji su ostali a takodje i oni koji su vani.A vjerujte da njihovoj djeci nece ni pasti na pamet da dolaze u neke posjete,vecina djece u dijaspori i ne uci nas jezik ni obicaje.

ODGOVORITE
Name

Dobojlija

30.01.2015 10:13

Prosto je nevjerovatno da drzava ne vodi a ma bas nikakvog racuna o tim ljudima iz diaspore. Kad treba bilo kakvu humanitarnu akciju pokrenuti ljudi to sami organizuju. Dobojske poplave su ociti primjer, prvi koji su mi dosli u pomoc su bili bas neki ljudi iz Austrije . Ne mogu se nacuditi ni drzavi, a ni narodu da ovaj narod toliko omalovazava, a ta diaspora nam je toliko bitna. Toliko pomoci smo dobili za vrijeme poplava, a drzava je to vec uigranim kanalima smuvala i to je nestalo. Diaspora je sigurno jako bitan faktor u svakom pogledu.

ODGOVORITE