Antibiotike dijele kao bombone

Roditelji u Srpskoj smatraju da bi, po uzoru na Srbiju, i Republika Srpska trebalo da pokrene pitanje uvođenja protokola za propisivanje antibiotika, kako bi se tačno znalo u kojim slučajevima lekar može i sme da izda neki lek iz ove grupe, a ne da ih dele "šakom i kapom", često ne radeći pre toga analizu zdravstvenog stanja mališana!

Republika Srpska 02.12.2014 | 11:52
Antibiotike dijele kao bombone

Oni su za naš list ispričali da im je preko glave toga da se nakon gotovo svake poste lekaru, bez obzira na zdravstveni problem deteta, kući vraćaju sa receptom za neki antibiotik, koji neretko uopšte ne pomogne!

I podaci Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske pokazuju da je lane, u odnosu na 2012. godinu, u porastu broj izdatih recepata za antibiotike koji se nalaze na listi lekova ovog fonda! Tako je pretprošle godine za antibiotike izdato 427.665, a prošle 446.579 recepata!

Za devet meseci ove godine lekari su propisali 283.993 recepta, čiji trošak iznosi 1,4 miliona KM, a najpropisivaniji lek je amoksicilin.
Branislava S. iz Banjaluke kaže za Press da, zbog prakse lekara da najpre propišu antibiotik, pa tek onda kažu "dobar dan", decu u ambulantu vodi samo kad je reč o bolestima koje ne može da "sanira" kod kuće.

"Jedno dete ima 12, a drugo šest godina i ma šta da ih je zabolelo, dobili su neki antibiotik! Kap koja je prelila čašu bilo je propisivanje leka iz ove grupe kada je dete povraćalo?! Bez da uradi ikakav pregled, lekar je propisao antibiotik i poslao nas kući. Na kraju se ispostavilo da je reč o virozi, gde antibiotici uopšte nisu od pomoći, što i ja kao laik znam".

Dete je od povraćanja brzo dehidriralo, pa je moralo primati i infuziju, a antibiotik je badava pilo. Dakle, bilo da se radi o prehladi, gripu, bolovima u stomaku, moja deca su gotovo uvek stavljana na antibiotsku terapiju, iako svi apeluju na racionalnu upotrebu ovih lekova, da se ne bi desilo da postanemo imuni na njih. Zato sam prestala da ih za svaku sitnicu vodim kod lekara, jer znam šta ih čeka. Smatram da bi i kod nas trebalo usvojiti protokol, koji bi striktno propisao kad se antibiotici mogu propisivati, a ne da ih lekari dele kao bombone", kaže sagovornica Pressa.

Podsetimo, autorka istraživanja o upotrebi antibiotika u Srbiji dr Bojana Božić iz Instituta za farmakologiju Medicinskog fakulteta, nedavno je izjavila da bi lekari u Srbiji pomenutim protokolom trebalo da dobiju jasnije smernice u pogledu propisivanja ovih lekova.

Njeno istraživanje je, naime, pokazalo da su u protekle tri godine u Srbiji pedijatri propisivali antibiotike deci i kada nije bilo potrebe, pa je čak 76 odsto njih dobilo pogrešan lek?!

Ona je podsetila na to da pedijatar analizom krvi može da zaključi da li je antibiotik potreban.

"Ukoliko analiza krvi pokaže da je reč o virusu, antibiotik ne pomaže. Ako je bakteriološka infekcija, deluje, mada treba propisivati one koji su užeg spektra, penicilin ili amoksicilin, a izbegavati one širokog spektra, zato što kod njih brzo raste rezistencija na bakterije", objasnila je dr Bojana Božić.

U Udruženju doktora porodične medicine Republike Srpske naglašavaju da se lekari pridržavaju smernica, odnosno kriterijuma kad treba propisati antibiotik, a kad ne. Međutim, kako kaže predsednik ovog udruženja dr Draško Kuprešak, doktori porodične medicine često su pod pritiskom pacijenata, koji zahtevaju da im se propiše upravo antibiotik.

"Naime, roditelji često žele da što pre reše zdravstveni problem dece, pa zahtevaju od lekara da im propiše antibiotik. To radimo u slučajevima kad je reč o zdravstvenim problemima koji se rešavaju nekim lekom iz ove grupe, jer, u suprotnom, pacijent se ponaša kao da imamo nešto lično protiv njega".

"Da bismo postigli "kompromis", umesto neke druge terapije propisujemo antibiotik, posebno ako dete ima smetnje koje se dešavaju periodično, a koje ovi lekovi uspešno i brzo saniraju. Posmatrano ovako, može se reći da se antibiotici ponekad propisuju neracionalno, ali ne verujem da će bilo koji lekar propisati antibiotik za neku bolest na koju on ne deluje", naglašava dr Kuprešak.

Izvor: Press 

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

MaMa

03.12.2014 16:00

I kod nas u Federaciji je isti slučaj ako nije i gore. Odvedem curicu doktoru pošto zbog boli u uho doktorica je šalje na ispiranje ušiju,a kad dijete kašlje e tu se uključuju inhalacije ili bebi haler,a svi znamo da se inhalacije uključuju djeci koja imaju bronhitis i bebi haler djeci koja imaju asmu,a moje curice ni jedno od tog nemaju pa se pitam da li su doktori završili školu i ako jesu koju jer za doktora najvjerovatnije nisu jer ni ono najosnovnije oni ne znaju,a plate su im bogovske.

ODGOVORITE