Nezapamćena gladna godina

Seljaci u višegradskim selima kažu da je 2014. u neku ruku gladna godina i da je nezapamćeno u ovom voćarskom kraju, iz koga se, prije rata na vagone šljiva požegača izvozilo na tržište BiH, da ovih dana nema "mive" ni za jelo.

Republika Srpska 17.08.2014 | 12:14

"Na granama nema ni divljih krušaka, ni divljih jabuka `zukava`, ni jednog ploda šljive, ni `ekonomskih` voćki, pa čak ni oraha. Ni jedne `mivke` nema", jada se Tikomir Vasiljević iz Dobrunske Rijeke i dodaje da ovako nešto nije zapamtio za 70 godina života. 

Ovaj starina gledajući u nebo iz koga, kaže, da kiša, kako je prije dva mjeseca počela da pada nije nikako ni prestajala, zaključuje da je i ovo "Božije davanje i Božija kazna". 

Domaćin Rade Totić iz istog sela kaže da ima stari i novi voćnjak da proizvode voće za svoje potrebe, ali su od svih vrsta samo trešnje bile rodile, i to sa nekvalitetnim plodom. 

"Sve ovo će se odraziti i na životinjski svijet jer ni životinje, glodare i ptice i koje ove godine nemaju šta da pojedu da se prehrane, a kamoli da obezbijede zimnicu", kaže Totić. 

Za Milovana Markovića DŽidža iz sela Crnčića ova godina bez roda voća nije ništa čudna jer je, kako veli, prošle godine bilo rodilo "i na trnu i u grmu". 

"Sve se `razvaljivalo` od roda i jabuke i kruške i šljive, pa kajsije, divljake, a koliko je samo tona voća opalo i propalo jer ga po selima nije imao ko ni da bere ni sakuplja. Bilo je to kao pred neki kijamet", vajka se Marković. 

Mnogi voćari su prošle godine bogat rod voća pretvorili u rakiju "koja u buradima može dugo stajati" i čija cijena na tržištu nikad drastično ne pada. 

"Bila je to `pijana` jesen, pred svakom kućom se dimio rakijski kazan, a voća je bilo i za slatko, pekmez, a za pojesti da ti i ne pričam", objašnjava Marković. 

Zašto ove godine nema baš ni jednog ploda na voćkama objašnjava agronom Radmila Ilić. 

"Početak vegetativnog perioda voćaka nije bio onakav kakav je trebalo da bude jer biljke nisu u zimskom periodu mirovale zbog realativno visoke temperature", rekla je Ilićeva, objašnjavajući da je u toku zime korijen na voću počeo da se razvija i sa njim je bujalo i stablo što nije predznak dobrog roda. 

Ilićeva dodaje da su na ovogodišnju nerodnost voća uticala i stalna vremenska kolebanja i velika količina vlage u vazduhu kao i visoka temperatura, što je pogodovalo razvoju gljivica i bakterija koje su prouzrokovale pojavu štetočina i raznih bolesti. 

"Osim toga, prošlogodišnja visoka rodnost stabala svih vrsta voća učinila je da se voćke dosta iscrpe i da ove godine ne mogu održati i ono malo roda koji se bio začeo", rekla je Ilićeva. 

I tako su se seljaci, a posebno voćari našli u čudu. Oni koji su imali voća na pretek i za sebe i goste iz grada moraju da ga, ove godine, kupuju u piljarama ili na pijaci. 

"Da se i to čudo dogodi", mudruju seljaci.