Josipović: Nije ružičasto,ali ni sasvim crno
Izostanak dugoročne strategije dovodi do povremenih problema, tako da "situacija nije ružičasta, ali nije ni sasvim crna", kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović povodom prve godine hrvatskog članstva u
Uniji.
"Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog privredne krize i slučaja Perković (kašnjenje s primenom evropskog naloga za hapšenje u slučaju bivšeg službenika DB Josipa Perkovića) naš evolucioni doprinos EU ostao je u senci", rekao je hrvatski predsjednik.
"Jedan od razloga što nam se takvi problemi događaju jeste i u tome što smo jedna od rijetkih zemalja koja nije formulisala svoju strategiju do 2020", zaključio je on na radnom stolu o efektima prve godine članstva Hrvatske u EU.
Po mišljenju ministarke spoljnih poslova Vesne Pusić, Hrvatska je u prvoj godini bila uspješnija od drugih zemalja, a posebno je istakla hrvatsku inicijativu na zapadnom Balkanu.
"Na zapadnom Balkanu niko nije djelovao kao stabilizator i artikulisao evropsku politiku, niti uticao na artikulaciju evropske politike u tim zemljama", rekla je ona.
Pusić je istakla i da se Hrvatska okrenula susjedstvu "jer ne možeš da imaš sigurnu kuću ako ti susjed nije siguran".
Po njenim riječima, Hrvatska je uticala i na promijenu stavova EU prema Bosni i Hercegovini.
"Ne može više nesprovođenje presude Sejdić-Finci (o eliminisanju nacionalne diskriminacije iz izbornog zakonodavstva) biti jedini kriterijum za napredovanje BiH ka Evropi. To nije inicijativa da se kriterijumi za BiH snize nego da EU deluje proaktivno i pomogne toj zemlji da dosegne potrebne uslove", objasnila je Pusić.
Iz privrednog sektora Hrvatske, pozitivno su ocijenili prvu godinu Hrvatske u EU, pa je ministar finansija Boris Lalovac rekao da je država bila "finansijski šokirana" ulaskom u Uniju, ali da je "kamatna stopa zaduženja danas istorijski niska".
I potpredsjednik hrvatske vlade zadužen za privredu Branko Grčić izrazio je optimizam rekavši da će "u idućih pet godina sigurno biti bolje’’.
Ali, analitičari su izrazili drugačije mišljenje, pa je Žarko Puhovski ocijenio da "politička i ideološka slika pokazuje da su poremećeni međunacionalni odnosi, a represija prema manjinama znatno je veća nego
ranije".
Psiholog Mirjana Krizmanić primetila je da u hrvatskom društvu postoji "depresija koja često prelazi u apatiju, ali može preći i u bijes i srdžbu" kojom se može manipulisati.
Komentari / 0
Ostavite komentar