Žele novi dom što dalje od rijeka

 

Područja koja su proteklih sedmica bila pod vodom mogla bi vrlo lako da napuste brojni stanovnici, u strahu da bi se potop mogao ponoviti.

Republika Srpska 07.06.2014 | 12:05

 

Po paroli "ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva", građani će, sudeći po riječima stručnjaka, tražiti mjesto za boravak gdje voda nikako ne može da dopre.

"Apsolutno, doći će do migracija sa poplavnih područja, bilo unutar RS i BiH, bilo spoljnih. Dakle, ta naselja će i u demografskom smislu pretrpjeti određene gubitke. Vrijeme će to pokazati. Imamo dosta razvijenu dijasporu i oni koji budu mogli možda će da odlaze i vani", kazao je Stevo Pašalić, demograf.

Veseljko Elez, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, priznaje da bi, da je na mjestu svih onih ljudi koji su kuće izgradili na nezaštićenim, odnosno nebranjenim dijelovima uz rijeke, razmislio o alternativnom rješenju kada je riječ o boravku.

"Znači, onaj ko napravi kuću između nasipa i rijeke morao je da zna u startu da mu niko ne može pomoći i da ne smije tu praviti kuću. A takvih ima koliko hoćete", istakao je Elez.

Da su u pravu stručnjaci koji kažu da će biti trajnog iseljavanja iz područja koja su opustošile vodene bujice, svjedoči i primjer iz Doboja u kojem pojedini građani svoje probleme već rješavaju prodajom stana.

Prema riječima pojedinih mještana čiji domovi su bili poplavljeni, u budućnosti bi željeli novi dom i sigurnost što dalje od rijeka.

Naime, oni koji su stanovali u prizemlju ili na prvom spratu i dalje su u nevoljama, jer su stanovi, kao i kuće, uništeni, te se stoga neki opredjeljuju i na to da unovče nekretnine.
Jedan takav oglas zabilježili smo u Ulici cara Dušana u Doboju, gdje je vlasnik stana na prozorsko staklo zalijepio oglas o prodaji.

Ipak, rukovodioci opština koje su prethodnih sedmica bile pod vodom, "spuštaju" paniku, jer, kako kažu, s ovakvim nagovještajima ne treba žuriti. Međutim, ne isključuju mogućnost da će građani tražiti alternativna rješenja za život i to tamo gdje ih ne može snaći isto ono što im se nedavno desilo.

"Sigurno je da je ovo unijelo ogromnu nesigurnost u građane. Moglo bi ovo što se desilo biti nešto što će ih nagnati da traže neko drugo rješenje u smislu drugog ambijenta za život. Svi mi na neki način osjećamo averziju prema rijekama kod kojih smo živjeli i koje smo voljeli.

Ali, postoji milion drugih načina da se problem riješi, a koji bi mogli napraviti opet jedan siguran ambijent za život", ističe Savo Minić, načelnik opštine Šamac, na području gdje je pod vodom bilo oko 4.200 stambenih objekata.

Mehmed Mustabašić, načelnik opštine Maglaj, naglasio je da brojni građani još nemaju gdje da se vrate, te kao primjer navodi stanovnike Željeznog Polja, gdje su klizišta zadala velike probleme.

"Ali, oni će se vratiti u Željezno Polje. Kada je riječ o opštini Maglaj, više od 1.800 porodica sada nije u svojim domovima, a 91 kuća je totalno stradala", kaže Mustabašić.

Prema preliminarnim podacima, u BiH je u posljednjim poplavama pod vodom bilo oko 28.800 objekata, a oko 750 ih je srušeno. U FBiH je evakuisano oko 23.000, a u RS oko 46.000 osoba.