U EP ulaze ultradesničari i neonacisti

Stranke evropske desnice, među kojima su i neonacistički i ultradesničarski pokreti, zabilježile su veliki uspjeh na izborima za Evropski parlament (EP), što je i prije zvaničnih izbornih rezultata izazvalo svojevrsnu uzbunu u institucijama i tijelima EU.

Svijet 27.05.2014 | 08:14

Iako će, prema još nepotvrđenim rezultatima, u narednom sazivu EP najviše zastupnika i dalje imati Evropska pučka stranka (EPP) - 214, kao i grupacija socijalista i socijaldemokrata - 187, primjetan je konkretan rast popularnosti desnice, naročito u Grčkoj, Italiji, Danskoj, ali i velikim evropskim državama: Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje kroje politiku EU.

Ultradesničarske stranke, koje do sada nisu bile zastupljene u EP, dobile su 63 mjesta u novom sazivu EP, a među njima i Zlatna zora (Grčka), pokret Pet zvjezdica (Italija), Alternativa za Njemačku (AFD), te grupacija eurofoba okupljena oko britanske stranke UKIP.

U EP će ući i njemačka neonacistička stranka NPD, što će se desiti  prvi put u povijesti ovog zakonodavnog tijela EU. Naime, ova je partija s oko 300.000 glasova (ukupno jedan posto) dobila jednog zastupnika na 96 mjesta kojima raspolaže Njemačka u novom sazivu EP.

Ovaj rezultat partije koja je bila na rubu ukidanja "iznenadio je" i Franka Valtera Štanmajera, njemačkog šefa diplomatije, koji je izjavio da je "užasnut činjenicom da će NPD biti zastupljena u EP".

"Nadam se da će demokratske snage naći načina da sarađuju i da većina desničarskih partija neće biti dovoljno jake da bi definisale evropsku politiku", rekao je Štanmajer.

Za institucije EU posebno zabrinjavajući je veliki uspjeh Nacionalnog fronta iz Francuske, ultradesničarske stranke koju predvodi Marin Le Pen, aktuelna zastupnica u EP. Ova je partija ukupno osvojila jednu četvrtinu (25 posto) glasova, što je ogroman rast u odnosnu na prethodne izbore kada su imali podršku šest posto birača.

Primjetan rast evroskepticizma u Velikoj Britaniji na izborima za EP rezultirao je trijumfom stranke UKIP Najdžela Feridža, koja je osvojila čak 27,5 posto glasova, pobijedivši opozicione laburiste (25,4 posto), ali i konzervativce premijera Dejvida Kamerona (24 posto).

UKIP i njen lider, naime, najpoznatiji su po tome što pozivaju na britansko povlačenje iz Unije, nakon čega bi došla u pitanje i opstojnost samog projekta EU.

Sve ovo bi iz temelja moglo uzdrmati i zvanični Brisel, što u svojim prvim reakcijama ne krije ni Žoze Manuel Barozo, predsjednik Evropske komisije (EK).

Nakon svojevrsnog trijumfa desnice, Barozo je juče pozvao "sve evropske snage na ujedinjenje".

"Došao je trenutak da se okupimo i definiramo budućnost EU", rekao je Barozo u saopćenju, dodajući kako je uvjeren u činjenicu da velika većina članova EP želi iskoristiti izazov i "donijeti opipljive koristi evropskim građanima".