"Jubilej" zločina protiv mira i čovječnosti

Agresija NATO-a na SR Jugoslaviju 1999.

Republika Srpska 23.03.2014 | 13:00 Agresija NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine ući će u modernu istoriju kao opasna prekretnica, a godišnjica otpočinjanja NATO bombardovanja jeste "jubilej" zločina protiv mira i čovječnosti - ocjenjuje bivši šef diplomatije SR Jugoslavije Vladislav Jovanović. Jovanović u intervjuu Srni naglašava da je taj zločin označio prekretnicu u ponašanju velikih sila u odnosu na problem izazvan tom agresijom i stvorio novo osjećanje nesigurnosti. "Od tada prisustvujemo ustoličavanju prava sile, i to od određenih zapadnih zemalja NATO-a, Amerike i EU, koje prenebegavaju sistem međunarodnih odnosa zasnovan na pravu i suverenitetu i samovoljno povlače poteze prema drugim zemljama kad god to njihovi interesi zahtevaju ili opravdavaju", kaže Jovanović. On ocjenjuje da je postupanje Rusije u slučaju Krima takođe posljedica tog presedana koji, kako napominje, nisu stvorili samo NATO i SAD nego i stalni Međunarodni sud pravde pod njihovim uticajem, kada je proglasio da je proglašenje nezavisnosti Kosova - neškodljivo za međunarodno pravo. Jovanović podsjeća da je Beograd, još u vrijeme priprema za proglašavanje nezavisnosti Kosova, ukazivao da "ne može biti jedinstvenog slučaja u moru drugih očekivanja od manjinskih grupa i naroda u složenim državnim zajednicama, jer je to van logike". "Međutim, Amerika i NATO su smatrali da je sila najbolja i sada moraju da žanju ono što su sejali, a pitanje je gde će se to zaustaviti", navodi Jovanović. Bujanje secesionističkih težnji u zapadnoj Evropi, kako ukazuje Jovanović, vrlo brzo može da pređe i na vrlo složene zemlje kakva su Turska ili Sirija i Irak. Poslije kraja "hladnog rata", kada su svi narodi i zemlje željeli da pođu za Amerikom kao dobrim primjerom, ona je "počela da daje loše primere i praktično se vratila na ponašanje Italije i Nemačke u objašnjavanju nekih svojih nastupa prema drugim zemljama" - ocjenjuje Jovanović. "Sada, nakon 15 godina, imamo i političku agresiju koja je izvršena time što je Kosovo fizički odvojeno od Srbije i naprečac pretvoreno u nazovi-nezavisnu državu" - navodi nekadašnji ministar inostranih poslova SR Jugoslavije. On ističe da je vidljiv "nalet" očekivanja i želja drugih manjinskih naroda u raznim zemljama da, takođe, ostvare pravo na samoopredeljenje i to počinje da buja, prije svega u zapadnoj Evropi, koja je mislila da je to riješila zauvijek. Jovanović napominje da Srbija kao matična zemlja ima pravo veta na članstvo Kosova u UN. "Sve dok ona drži do svoga prava veta, do svoje tapije, ništa od te građevine koju su napravili sa Kosovom neće biti" - pojašnjava on. Prema njegovoj ocjeni, zaoštravanje odnosa Zapada prema Rusiji zbog krize oko Krima velikim dijelom je u funkciji održanja NATO-a, kao što je to bilo i bombardovanje Republike Srpske 1995. i SR Jugoslavije 1999. godine. Jovanović pojašnjava da je, poslije nestanka Varšavskog pakta, NATO izgubio neprijatelja i morao je hitno da ga potraži. Prvo je uslijedila jugoslovenska kriza, pa akcije u BiH i SR Jugoslaviji, a onda Irak i Avganistan, a indirektno i Libija. "Međutim, to su sve mali zalogaji, koji teško mogu da ubede njihove poreske obveznike da treba da daju novac za naoružanje i NATO, pa je onda potreban neki jači, zastrašujući primer – na primer Rusija koja se diže na noge i koja se, navodno, preteći postavlja prema susedima" - navodi Jovanović On ocjenjuje da će zaoštravanje prema Rusiji biti u toj funkciji sve dok ta potreba bude trajala. "Neće se ulaziti u ozbiljnije okršaje, ali je dovoljno da ponovo nastane taj embrion hladnog rata - to je vatrica na kojoj se dobro peče `prase` NATO-a", zaključuje Jovanović za Srnu.