Znatan porast broja stanovnika uskoro u EU

Zakoni nekih novih članica EU, poput Hrvatske, omogućavaju državljanstvo i građanima koji ne žive u toj zemlji, pa će tako broj građana EU postati veći za recimo Hrvate iz BiH ili Srbije, ali i mnoge Bugare i Rumune, objavio je radio Dojče vele.

Republika Srpska 30.10.2013 | 07:45 Zakoni nekih novih članica EU, poput Hrvatske, omogućavaju državljanstvo i građanima koji ne žive u toj zemlji, pa će tako broj građana EU postati veći za recimo Hrvate iz BiH ili Srbije, ali i mnoge Bugare i Rumune, objavio je radio Dojče vele. Pitanje je, smatra taj radio, kako će Evropska unija reagovati na znatni porast broja državljana, uz podsjećanje da je italijanska vlada već protestovala zbog labavih propisa pojedinih članica. Jer, Italija je, kako se navodi, omiljeni cilj građana Moldavije nakon što, na primjer, dobiju rumunski pasoš. Stručnjak na Institutu za evropsko pravo Univerziteta u Beču Karin Traunmiler je upozorila je da je teško procijeniti koliko će ljudi ubuduće pokušati da dobije državljanstvo članica EU i ističe da će se o tom problemu teško postići dogovor na evropskom nivou. Državljanstvo spada u nadležnost pojedinih zemalja. Nema odredbi o tome kako bi pojedine države trebalo da urede tu tematiku i koje bi pretpostavke trebalo da se ispune za dobijanje državljanstva˝, objašnjava Traunmiler. ˝Ja se nikada nisam u potpunosti smatrala Hrvaticom, zapravo sam više Bosanka˝, priča Ema Pečenković iz Bihaća koja kaže da je njena odluka da podnese zahtjev za hrvatsko državljanstvo bila više racionalna nego emotivna. "Mogu da živim sa tim˝, kaže Ema za DW. Ona je ćerka bosanske Hrvatice i zato će vjerovatno i dobiti hrvatsko državljanstvo. A onda može da sanja o boljoj budućnosti, budući da su šanse za pronalaženje posla u BiH male. Završila je studije ekonomije i već tri godine bezuspješno traži posao. ˝Možda ću tražiti nešto u Hrvatskoj, možda i dalje u Austriji ili u Njemačkoj. To još ne znam. Ali sad je najvažnije da se na neki način osiguram˝, kaže Ema. Zbog zahtjeva poput ovog, Evropska unija bi u skoroj budućnosti mogla da doživi znatan porast broja državljana. Jer, pojedine članice poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunije imaju olakšan postupak dobivanja državljanstva za određene grupe građana iz drugih zemalja koje nisu članice EU. I to za one koji žive izvan, recimo Hrvatske, ali s njom imaju zajedničke kulturne, jezičke i istorijske korene. ˝U tim zemljama se ne traži prebivalište u državi, kako bi se dobilo državljanstvo˝, kaže Traunmiler. ˝Podnosilac zahtjeva može dobiti rumunski pasoš, a da pri tome nikada nije ni bio u Rumuniji. Takođe se ne mora odreći svog dosadašnjeg državljanstva˝, dodaje Traunmiler. Mnoge odredbe zakona o državljanstvu zemalja članica dopuštaju slobodne interpretacije. ˝Mađari koji žive u inostranstvu mogu dobiti državljanstvo ako su njihovi preci bili mađarski državljani ili je vjerovatno da su mađarskog porekla. I ako govore mađarski. Formulacija 'vjerovatno mađarsko porijeklo' je vrlo neodređena˝, primjećuje ona. Ili, uzmimo Bugarsku. Svaka osoba 'bugarskog porijekla' može dobiti bugarsko državljanstvo. U hrvatskom zakonodavstvu se pak govori o ˝hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti˝. Ko želi hrvatske papire, mora da poštuje pravni poredak i običaje zemlje, objašnjava austrijska pravnica. Olakšano dobijanje državljanstva u određenim slučajevima nije samo specijalnost srednje i istočne Evrope, podsjeća Karin Traunmiler i navodi primjer Grčke, Italije i Španije. Španski pasoš pod specijalnim uslovima dobijaju stanovnici zemalja Latinske Amerike.