Neispravna hrana i sporne deklaracije

Neispravna hrana na našem tržištu najčešće se odnosi na mlijeko i mliječne proizvode, žitarice, meso i proizvode od mesa, sirovine za proizvodnju osvježavajućih pića, kao i konditorske proizvode.

Republika Srpska 29.10.2013 | 09:06 Neispravna hrana na našem tržištu najčešće se odnosi na mlijeko i mliječne proizvode, žitarice, meso i proizvode od mesa, sirovine za proizvodnju osvježavajućih pića, kao i konditorske proizvode. Problem sa deklaracijama na proizvodima nedavno je došao u žižu javnosti kada je Poljoprivredna inspekcija Srbije povukla iz prometa 4.660 litara sokova, jer je utvrđeno da imaju manji procenat voća od onog koji je označen na deklaraciji. Sporni sokovi na srbijanskom tržištu su voćni nektar od breskve i jabuke “verde”, proizvođača „IB tim“ iz Beograda, “soriso” bistri i kašasti voćni nektar od breskve, i jabuke “baš baš” koje proizvodi “Duga fruit” iz Kruševca. Rad domaće ispekcije je otežan činjenicom da u RS nema laboratorije koja bi mogla vršiti analize udijela voća u sokovima i sve analize se moraju vršiti u regionalnim laboratorijama. Iz Inspektorata RS rekli su nam da Republička inspekcija za hranu kontrole vrši u spoljnotrgovinskom prometu, prilikom uvoza i u unutrašnjem prometu, dok inspekcija za hranu jedince lokalne samouprave (opštinska i gradska inspekcija) kontrole vrši samo u unutrašnjem prometu. Pejo Đurašinović, glavni republički inspektor za hranu rekao je da svaku pošiljku hrane koja se uvozi u Republiku Srpsku mora pratiti potrebna dokumentacija koja uključuje i dokaz ovlaštenog organa zemlje izvoznice da je proizvod ispravan. „Republička inspekcija za hranu prilikom uvoza pored provjere pomenute dokumetacije vrši i uzorkovanje proizvoda, a na principu procjene rizika. To podrazumijeva da se obavezno uzorkuju oni proizvodi za koje je u prethodnim pošiljkama utvrđena neka nepravilnost i proizvodi koji se prvi put uvoze. U izvještajnom periodu za osam mjeseci ove godine, republička inspekcija za hranu je u spoljnotrgovinskom nadzoru, prilikom uvoza, izvršila 39.770 pregleda pošiljki, u kojima je uzeto 2.676 uzorka hrane za laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti“, rekao je Đurašinović za BUKU. Istakao je da su analizama i organoleptičkim pregledom u 66 slučajeva utvrđene nepravilnosti, te je subjektima izdato 15 Rješenja o otklanjanju nedostataka, a u slučajevima gdje nije bilo moguće otkloniti nepravilnosti, zabranjen je uvoz hrane i naloženo njeno uništavanje ili vraćanje pošiljaocu. „Kada je riječ o vrsti neispravne hrane, najčešće su u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice, meso i proizvodi od mesa, sirovine za proizvodnju osvježavajućih pića, konditorski proizvodi i drugo. Razlozi neispravnosti su najčešće propusti u deklarisanju proizvoda, bilo da deklaracija nije prevedena, da nedostaje ili je nepotpuna, zatim mikrobiološka neispravnost, hemijska neispravnost, promijenjena senzorna svojstva“, objasnio je Đurašinović. Inspekcijski nadzor u unutrašnjem prometu vrši se u skladu sa godišnjim planom kontrola, koji se razrađuje na mjesečnom i operativnom nivou. U unutrašnjem inspekcijskom nadzoru za osam mjeseci ove godine republička inspekcija za hranu je izvršila 500 kontrola i u 240 slučajeva utvrdila nepravilnosti, zbog čega su inspektori izrekli 206 upravnih mjera, izdali 93 prekršajna naloga u vrijednosti od 103.840 KM, te podnijeli 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. „Utvrđivanje zdravstveno neispravne hrane je mnogo rjeđe od utvrđivanja raznih nepravilnosti koje za posljedicu mogu imati neispravnu hranu kao što su propusti u održavanju higijene, nepravilna manipulacija sa hranom, neredovno vršenje sanitarnih pregleda zaposlenih lica i pohađanja dodatnih edukacija o higijeni hrane, neredovno laboratorijsko ispitivanje hrane i slično“, kazao je naš sagovornik. Đurašinović je istakao da je po nalogu republičke inspekcije uništeno oko 78 kilograma hrane koja je neprikladna za ljudsku upotrebu, a najčešće zbog proteklog roka upotrebe ili nenavođenje roka upotrebe, nepostojanje deklaracije na jednom od jezika u službenoj upotrebi i promjene senzornih svojstava hrane. „Važno je napomenuti da velike količine hrane proteklog roka upotrebe povlače sami trgovci, jer na osnovu uredne dokumentacije o otpisu mogu vratiti dio plaćenog poreza“, kaže on. Kada je riječ o posljednjim dešavanjima  u vezi sa kvalitetom voćnih sokova, Inspektorat Republike Srpske je putem medija upoznat sa informacijama i dešavanjima u Republici Srbiji. Na osnovu tih informacija nastojali su prikupiti što više saznanja o novonastaloj situaciji, međutim ostalo im je nejasno koja laboratorija je vršila analize, o kojoj vrsti sokova se radi, kojoj seriji, lotu, roku upotrebe, pakovanju i drugim karakteristikama, na osnovu kojih bi inspektori mogli u prometu identifikovati sporne proizvode. Ne sumnjaju u informacije iznesene u medijima, ali kažu da inspekcija može djelovati isključivo na osnovu nalaza laboratorije. Međutim, ovaj organ do sada nije dobio nijednu zvaničnu informaciju od nadležnih organa Republike Srbije niti su im dostavljeni rezultati analiza koje su oni vršili. Đurašinović ističe da kada je riječ o kontrolama izvršenim u periodu za osam mjeseci ove godine prilikom uvoza voćnih sokova uzeto je 80 uzoraka soka na laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti, a svi uzorci su nakon laboratorijskog ispitivanja ocijenjeni kao zdravstveno ispravni. „Manji udio voća koji je u ovom slučaju sporan ne utiče na zdravstvenu ispravnost proizvoda, ali utiče na kvalitet. Poteškoće u radu inspekciji predstavlja činjenica da u Republici Srpskoj nema laboratorije koja bi mogla vršiti analize udijela voća u sokovima. Za vršenje takvih analiza uzorke moramo slati u zemlje okruženja. Često takve analize traju i do mjesec dana, u zavisnosti od broja dostavljenih uzoraka“, kaže on i dodaje da je Inspektorat RS u proteklim danima vršio dodatno uzorkovanje voćnih sokova prilikom uvoza. Uzeti su uzorci raznih proizvođača, koji su dostavljeni laboratoriji u Republici Srbiji i rezultati se još uvijek očekuju. „Uzorkovanje voćnih sokova radi analize udjela voća, vršili smo 2010. godine. Uzeto je 10 uzoraka sokova raznih proizvođača koji su dostavljeni laboratoriji u Srbiji i analizama je potvrđeno da su svi uzorci bili uredni i da je udio voća bio u skladu sa deklarisanim. Uzorkovani su: Duga fruit, Srbija; Fruvita, Srbija; Swisslion, Takovo; Beofruto, Srbija; Vino Župa, Aleksandrovac i Jamnica, Hrvatska“, rekao je Đurašinović. Mediha Bakalović, Pomoćnik Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH rekla je da je za ispitivanje sigurnosti hrane na bh tržištu provodi posebna Agencija za sigurnost hrane BiH, koja vrši kontrolu hrane namijenjenu potrošačima putem inspekcija i ovlaštenih labaratorija, a prioritet kontrole hrane odnosi se na utvrđivanje štetnih sastojaka po zdravlje potrošača kao i drugih nedostataka suprotnih Zakonu o hrani. „Zaštita prava potrošača je regulisana Zakonom o zaštiti potrošača BiH, i nosioci zaštite potrošača su osim Ombudsmena, Vijeće za zaštitu potrošača, Udruženja za zaštitu potrošača, Inspekcije i dr. Najbolja zaštita je informisanost i educiranost potrošača. Institucija ombudsmena savjetuje potrošače da sami preuzmu inicijativu zato što danas ima raznih načina da se dobije informacija u svim fazama  proizvodnje hrane,  tzv. ’od njive do trpeze’“, rekla je Bakalovićeva za BUKU. Napominje da na hrani na kojoj postoji deklaracija, istu je potrebno pročitati i obratiti pažnju na datum proizvoda, a kod korištenja već kupljene hrane potrebno je voditi računa o ličnoj higijeni, o temeljitom pranju voća i povrća, dobroj termičkoj obradi hrane, čuvanju u frižideru i upotrebi čiste vode, odnosno kod sumnje u njenu ispravnost, vodu je potrebno prokuhati. Na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, a u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, prije nekoliko dana donesena su tri nova pravilnika o sigurnosti hrane. Prema posljednjim podacima najnovijih analiza Agencije za sigurnost hrane BiH koje su izvršene na 101.000 uzoraka, pokazuju da je 3,5 posto hrane higijenski neispravno. Međutim, od 13. decembra u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama Evropske unije, počeće primjena Pravilnika o pružanju informacija o hrani potrošačima. Njegova primjena garantuje visok stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, kao što su rokovi trajanja, certifikati o porijeklu i sastavu proizvoda. Riječ je o Pravilniku o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa, Pravilniku o metodama analiza toplinski obrađenog mlijeka za prehranu ljudi i Pravilniku o metodama uzorkovanja i analiza jestivih kazeina i kazeinata. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH rekli su da su donošenjem Pravilnika o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa subjektima u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije date nove smjernice o uslovima proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe proizvoda od mesa, te im je propisana obaveza da proizvodi od mesa zadovolje odredbe ovog propisa. Pravilnikom o metodama analize toplinski obrađenog mlijeka za prehranu ljudi propisuju se referentne metode uzimanja uzoraka i referentne metode analize toplinski obrađenog mlijeka namijenjenog za prehranu ljudi radi kontrole kvalitete, a usklađen je s odgovarajućim direktivama Evropske unije. Pravilnikom o metodama uzorkovanja i analiza jestivih kazeina i kazeinata utvrđuju se metode za analizu ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka u prahu namijenjenih za prehranu ljudi i metode uzorkovanja za hemijsku analizu za nadzor kondenziranih mliječnih proizvoda. Čitateljka BUKE koja nas je zamolila da ostane anonimna rekla je da sve manje vjeruje u kvalitet proizvoda koje kupuje u supermarketima. “Nastojim da dosta toga sama napravim, naročito kada je riječ o proizvodima od voća. Ranije sam kupovala sokove koji su imali oznaku 100 % voće, ali kad se ti sokovi uporede sa domaćim cijeđenim sokovima osjeti se razlika. Ko zna koliko se u kupovnim proizvodima nalazi aditiva i umjetnih dodataka da bi se poboljšao okus soka, džema, nekog suhomesnatog proizvoda ili slično. Nastojim da ne razmišljam o dugoročnim posljedicama na zdravlje kada je u pitanju konzumacija te hrane. Vjerujem da je ishrana naših predaka bila bolja i kvalitetnija i nastojim je što više svakodnevno konzumirati”, rekla je ona. Na kraju možemo zaključiti da bi bilo dobro da se informišemo o proizvodima koje konzumirao, da čitamo i pratimo oznake na deklaracijama, ali i da u svakodnevnu ishranu uvedemo što više hrane koju smo sami napravili.