Dodik potrošio 20 miliona KM za lobiranje

Ako je suditi prema podacima iz registra lobističkih kuća i predstavništava u Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji otvoreno rade za interese Vlade Republike Srpske (Vlada RS), taj bosanskohercegovački entitet je mnogo više država nego sama Bosna i Hercegovina, što je još jedan u nizu paradoksa u zemlji koja je najviše bila pogođena ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, izvještava Anadolu Agency (AA).

Republika Srpska 01.10.2013 | 22:55 Ako je suditi prema podacima iz registra lobističkih kuća i predstavništava u Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji otvoreno rade za interese Vlade Republike Srpske (Vlada RS), taj bosanskohercegovački entitet je mnogo više država nego sama Bosna i Hercegovina, što je još jedan u nizu paradoksa u zemlji koja je najviše bila pogođena ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, izvještava Anadolu Agency (AA).Naime, u zvaničnom registru Ministarstva pravde SAD-a (Department of Justice), postoji pet lobističkih kuća, predstavništava i inicijativa koji transparentno lobiraju za interes Republike Srpske u Washingtonu, dok za interese države BiH, barem sudeći po ovom registru, ne lobira niko. Kada u pretraživač registra ukucate ''Bosnia'' dobijete spisak kompanija koje rade za interese RS! Analiza Sunlight fondacije, nevladine organizacije koja digitalizuje i procesira podatke vlade, pokazuje da je od svih stranih vlada u 2009. godini, RS bila treći najveći potrošač u lobiranju. Prema tom izvještaju, Kajmanski otoci su bili na prvom mjestu te godine, trošeći 7,8 milona dolara, većinom na turizma. Ujedinjeni Arapski Emirati su na drugom mjestu po potrošnji od 5,3 miliona, prvenstveno lobirajući za ekonomske interese. Republika Srpska je na trećem mjestu sa preko 4,6 miliona dolara, no Dodikova ulaganja u lobiste s godinama su rasla. Jedna od Dodikovih lobističkih kuća je ''The Laurus Consulting Group'', utjecajna kompanija za konsulting u menadžmentu i odnosima među vladama, koja je ''specijalizirana za rješavanje strateških izazova''. ''Specijalizirani su za strateško planiranje, odnose među vladama, javnu diplomatiju, medijsku strategiju i razvoj biznisa'', navodi se u podacima o ovoj kompaniji. Za Dodika rade od marta 2011. godine. Na čelu ove konzultantske kuće je njen osnivač Oren Magnezy iz Izraela koji je od septembra 1999. god avgusta 2008. godine bio jedan od ljudi iz najbližeg kruga bivšeg premijera Izraela Ariela Sharona, koji je na dužnosti bio od 2001. do 2006. godine kada je doživio srčani udar i pao u komu. Od tada se Sharonov život održava uz pomoć aparata, a članovi njegove porodice su izjavili da ponekad otvori oči. Također, Magnezy je radio i za vladu Ehuda Olmerta, koji je prošle godine osuđen za korupciju. Oren Magnezy ima ogromno iskustvo u vrhu izraleskih vlasti i bio je na više važnih funkcija u kabinetu izraelskog premijera, uključujući i njegovo savjetovanje, posredništvo između premijera i Knesseta, radio je i na pitanjima Gaze i Zapadne Obale, integraciji ''arapske manjine u izraelsko društvo''. Dodikove veze sa Izraelcima pojedini analitičari dovode u vezu sa  njegovim prijateljstvom sa bivši ministrom vanjskih poslova Izraela, vođom krajnje desnice Avigdorom Libermanom koji je do sada u više navrata privatno boravio u bh. entitetu RS. Liberman je obilazio prirodne ljepote BiH i igrao tenis, večerao u banjalučkim restoranima. Dodik je prošle godine precizirao da se sa Libermanom, što zvanično što nezvanično, dosad sastao šest puta. Đeutim, protiv Libermana je prošle godine u njegovoj zemlji podignuta optužnica koja ga tereti za prevaru, te su otad splasnule i veze dva zvaničnika. Dodik se posljednjih godina sastajao i sa drugim najvišim zvaničnicima Izraela, pa i sa predsjednikom Šimonom Peresom prilikom posjeta Izraelu januara 2012. godine i 2010. godine. U kompaniji ''About Picard Kentz & Rowe'' iz Washington, koja, također, savjetuje Dodika djeluju eksperti za međunarodno pravo, u međunarodnim tužbama i arbitraciji, međunarodnoj trgovini i investicijama, u zagovarnjima u ime klijenata, stranih vlada i međunarodnih organizacija, u vezi međunarodne politike i odnosima sa Amerikom. Zastupaju kompanije pred sudovima u SAD-u i pred međunarodnim sudovima. Za interese Vlade RS lobiraju od maja 2009. godine. U prvoj polovici 2011. godine, Vlada RS je potrošila preko 1,7 miliona dolara na kompaniju ''Picard Kentz i Rowe''. Treći Dodikov lobista je ''The Myrmidon Group, LLC'' mala kompanija (osnovana 2007. godine) sa sjedištem u New Yorku i predstavništvom u Kijevu. Radi sa investitorima i korporacijama koje pokušavaju da uđu na tržište u Ukrajini i Istočnoj Evropi. Također, savjetuju istočnoevrpske, odnosno ukrajinske kompanije koje pokušavaju da uđu na tržišta Sjeverne Amerike Evrope, latinske Amerike, Bliskog Istoka, Afrike. Imaju klijnete iz Amerike, Italije, Velike Britanije, Kanade, Poljske i Ukrajine. Vladu RS savjetuju po pitanjima investicija i o pristupu ka think-tank zajednici, analitičarima i medijima u SAD. Uz Dodika i Vladu RS su od avgusta 2011. godine. Adrian Karatnycky, osnivač i partner u ovoj kompaniji bio je na čelu ''Freedom House'' organizacije, odavao savjete poljskom pokretu Solidarnost, radio sa ukrajinskim reformistima, bio u vrhu prvog World Forum on Democracy (2000). Piše za ''Foreign Affairs'', the ''Washington Post'', ''Newsweek'', and the ''Wall Street Journal''. Tu je i ''Innovative Global Initiatives and Solutions, LLC'' koji za Vladu RS radi od februara 2012. godine. Prema izvještajima Balkan Insighta, RS je samo u 2010. potrošila skoro 5 miliona dolara u SAD-u, a u ukupnoskoro 13 milona, u periodu od 2007 do 2011 godine. Od avgusta ove godine u SAD-u djeluje i Predstavništvo RS u Washingtonu na čijem je čelu poznati analitičar, kolumnista beogradske ''Politike'' Obrad Kesić, koji se u ulozi analitičara pojavljivao i na CNN, BBC i drugim utjecajnim medijima. On smatra da je RS u zadnjih šest ili sedam godina, vodeći koordiniranu akciju u Americi, već mnogo toga postigla. Govoreći o lobisitičkoj politici RS i njenim uspjesima Kesić se vraća na prošlosti i period od prije osam godina prije povratka Milorad Dodika na vlast. ''Situacija za Republiku Srpsku je bila vrlo teška u odnosu sa visokim predstavnikom i sa jednim delom međunarodne zajednice. Ja bih samo podsetio na par činjenica. Tada je već bilo više nadležnosti prebačenih od Republike Srpske na nivo zajedničke države, a preko, po mom mišljenju, nelegalnih i nasilnih odluka visokih predstavnika. Tada takođe se govorilo o potrebi da se stvara BiH na osnovu veće centralizacije i jake države. Dejtonski sporazum se je menjao po volji visokog predstavnika i njegovih sponzora u međunarodnoj zajednici. Jednostavno, Republika Srpska se nalazila na ivici da izgubi skoro sve najvažnije nadležnosti koje joj je garantovao Dejtonski sporazum. Tada Dodik kao predsednik Vlade RS izgrađuje jednu novu odlučniju politiku koja je imala za cilj odbranu vitalnih interesa RS, izgradnju boljih odnosa sa međunarodnom zajednicom i stvaranje jednog boljeg i prihvatljivijeg okvira za RS u izgradnji zajedničke države sa Federacijom'', govori Kesić za Anadolu Agency. Kesić je objasnio kako je Dodik tada, a da bi postigao željeni cilj, izgradio kapacitet institucija RS i formirao jedan tim za utjecaj na međunarodnu zajednicu kako bi postavili ''novi pravac u tim odnosima za RS''. ''Što se tiče pitanja visokog predstavnika i pokušaja da se pravi više centralizovana država u BiH, on je organizovao lobiste, međunarodne advokate i druge međunarodne stručnjake, a uz to RS je počela da otvara svoja predstasvništva u važnim centrima međunarodne ekonomije i politike. U tom kontektstu, onda kada pogledamo sadašnju situaciju vidimo da u velikoj meri niko više ne govori o budućnosti BiH na osnovu visoko centralizovane države. RS je uspela da zaustavi prebacivanje nadležnosti na zajedničku državu i odnos sa evropskom unijom, Amerikom i drugim važnim zemljama je stavljen na zdraviji temelj, gde možda nema neka velika ljubav, ali postoji zajednički interes i nešto što nije bilo ranije, a to jeste poštovanje i prihvatanje interesa RS kao legitimna i validna od strane međunarodne zajednice. To govori, barem za mene, da je ta akcija RS bila uspešna'', govori Kesić analizirajući uspjehe Dodikovih lobista u svijetu. - Gdje su pare i investicije - S druge strane, opozicija i dio medija optužuju Dodika da ne vide šta je RS dobila lobiranjem, pitajući se gdje su pare i investicije koje dolaze od tih aktivnosti? Kazali su kako se boje da su to ''uzalud bačene pare''. Partija demokratskog progresa (PDP) ranije je tražila da se istraži ''kako je potrošeno više od 20 miliona KM iz budžeta RS-a u posljednje četiri godine za tzv. lobiranje za interese RS-a u svijetu''. Vlada Republike Srpske samo je u prošloj godini potrošila oko dva i po miliona eura na tajne ugovore za potrebe lobiranja. Entitetsko Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju potpisalo je dva takva ugovora sa stranim kompanijama koje, kako je navedeno za potrebe Vlade, vrše savjetovanje, zastupanje i pružanje konsultantskih usluga. Najviše novca je otišlo na lobiranje u Beogradu i Moskvi, potom slijede Brisel i Beč, a Dodikovoj vlasti važna destinacija bio je i Izrael. Pojedini analitičari zamjeraju politici lobiranja iz RS jer se ona može tumačiti i na uštrb Bosne i Hercegovine. Ističu se njeni dijelovi, a na nivou države ne postoji zajednička politika, niti uopće politička volja kojom bi se promovisali pozitivni interesi Bosne i Hercegovine. - Bošnjačke svađe - Kesić se slaže s ocjenama da BiH trenutno nema efikasno lobiranje u svijetu ''kao što je jednom imala za vreme ratova''. ''U velikoj meri to je rezultat prvo i prvenstveno političke svađe između bošnjačkih stranaka i političkih lidera, gde i ono lobiranje koje postoji, u suštini je lobirano za  stranačke, lične i parohijalne interese. Ipak, mislim da postoji i dalje jedan određeni lobi preko bošnjačke zajednice na Zapadu, koja je efikasna i koja koristi jednu povoljnu atmosferu, koja je izrasla za vreme rata, gde se Bošnjaci vide na Zapadu kao najveće žrtve i zbog toga se otvara veći pristup za bošnjačko lobiranje. Problem za Bošnjake se stvara u tome što se često interesi bošnjačke zajednice van BiH sukobljavaju sa političkom realnosti ili političkim interesima političkih stranaka ili lidera u BiH. Što se tiče Hrvata, oni možda najmanje rade trenutno vezano za lobiranje, barem u Washingtonu i zbog toga možda se trenutno i nalaze i u najtežoj poziciji da objasne i odbrane svoje vitalne intrese u Washningtonu  u EU'', kazao je Kesić za AA.