Mladi miješaju ćirilicu i latinicu

Miješanje pisama ćirilice i latinice, mnoštvo novih izraza, simbola, znakova i akronima nastalih uzimanjem početnih slova stranih riječi, najčešće iz engleskog jezika, česta su pojava kod mnogih osnovaca i srednjoškolaca, pa čak i studenata.

Republika Srpska 02.09.2013 | 07:49 Miješanje pisama ćirilice i latinice, mnoštvo novih izraza, simbola, znakova i akronima nastalih uzimanjem početnih slova stranih riječi, najčešće iz engleskog jezika, česta su pojava kod mnogih osnovaca i srednjoškolaca, pa čak i studenata.Gramatičke greške "neznam", "uvjek", "dijeca", "koi", "bijo" i "htjeo" samo su neke od grešaka u pisanju koje pokazuje da je stanje više nego alarmantno kada je riječ o pismenosti mladih i poznavanju pravopisa. Stručnjaci upozoravaju da su pojave i upotreba novih sredstava komunikacije, društvenih mreža i mobilnih telefona najveći uzroci sve veće nepismenosti među mlađom populacijom, koja sve više vremena provodi koristeći ih. Branka Kukić, profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji, ističe da postoji veliki problem pravilnog izražavanja u usmenoj i pisanoj formi u svim sferama društva, počevši od medija pa do sistema obrazovanja. "Svakodnevno smo svjedoci nedopustivih grešaka u udžbenicima, pa i u čitankama za srpski jezik i književnost, što već spada u prostor apsurda. Ćirilica polako nestaje i iz škola, a jezik ulice, žargon, sleng se sve češće toleriše i u učionicama", kazala je ona. Ističe da čak i u Gimnaziji pronalazi pravopisne greške kao što je upotreba velikog slova, zamjena jata, upotreba zapete i slično. Prema njenim riječima, najozbiljnji problem je miješanje ćirilice i latinice kao i činjenica da 95 odsto učenika nikada ili vrlo rijetko koristi ćirilicu. Da je komunikacija opterećena tuđicama, skraćenicama i pravopisnim greškama, potvrdila nam je prof. dr Tatjana Duronjić, profesor informacinih nauka na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ističe da mlađa populacija pripada takozvanoj milenijumskoj generaciji, koja je rođena okružena digitalnim tehnologijama i medijima te je razvila sebi razumljive akronime. Prema njenim riječima, takve stvari su posebno izražene tokom četa i na društvenim mrežama, kao što je Facebook. "Činjenica je da se komunicira unutar grupe koja se identifikuje kao srodna, što utiče na opuštenost u komunikaciji, jer znaju da im se unutar grupe neće zameriti greška u pravopisu niti će se to smatrati neznanjem. Dešava se i da kompjuterska komunikacija postane toliko česta da komunikator više ne zna da napravi razliku", rekla je Duronjićeva. Ona dodaje da se skraćuju i riječi i izrazi iz srpskog jezika. Umjesto da napišu "ne mogu", oni će napisati "nmg", umesto riječi "večeras" – "vcrs", riječ "ne znam" napisaće skraćeno kao "nzm". Profesori navode da, kada govorimo o opštem nivou obrazovanja mladih ljudi i kulturi čitanja uopšte, tu svakako ne možemo da se pohvalimo. "Kulturni maniri se često javno ismevaju, a nedovoljno obrazovani i ljudi s malo kulture određuju pravila. Banalizuje se komunikacioni čin, pa se i najozbiljnije situacije i komunikacija na "najvišem nivou" improvizuju. Ovo je vreme improvizatora koji gaje nekulturu kao oblik kulture", navela je Duronjićeva. Borivoj Obradovović, potpredsjednik Unije studenata RS, kazao nam je da mladi više ne pišu pisma, koja su zamijenile SMS poruke, a njih usporavaju zarezi, navodnici i velika slova. "Čini mi se da imamo kompleks niže vrijednosti čim tako lako prihvatamo tuđe. Ako kažeš npr. kazniti, ispadaš manje pametan od onoga ko upotrijebi stranu riječ sankcionisati", istakao je Obradović. On smatra da bi se to promijenilo ako bismo se počeli "rugati" onima koji iz pomodarstva koriste tuđe riječi. To bi trebalo, kako je naveo, prvo da rade ličnosti koje su popularne među mladima.