"Otvorena pitanja" proizvode ljudi prošlosti

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da su "otvorena pitanja" između Hrvatske i Srbije zapravo problemi koje proizvode ljudi prošlosti, ljudi koji bi da nastave "hladni rat" i zaustave emancipaciju hrvatskog i srpskog društva i država.

Republika Srpska 31.08.2013 | 14:00 Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da su "otvorena pitanja" između Hrvatske i Srbije zapravo problemi koje proizvode ljudi prošlosti, ljudi koji bi da nastave "hladni rat" i zaustave emancipaciju hrvatskog i srpskog društva i država.Vučić je, u intervjuu "Novom magazinu" zagrebačkog "Jutarnjeg lista" ocijenio da su ukupni odnosi Srbije i Hrvatske realni, a otvorena pitanja između dve države on vidi kao pitanja "najboljih oblika saradnje" dvije zemlje koji će dati dobre rezultate. On je, u tom kontekstu, ukazao da je, na primer, pitanje uređenja granica između Srbije I Hrvatske "složen I težak" proces, ali je, kaze, uveren da dvije države kompromisom mogu doći do konačnog rješenja. Vicepremijer je kazao da sva otvorena pitanja možemo rješavati na najmodernije načine, uvažavajući činjenicu da ćemo, kako je rekao, svi uskoro živjeti u jednoj, evropskoj zajednici sa standardima i principima koje treba uvažavati zbog nas samih. "Otvorena pitanja su kako rešiti probleme koje proizvode ljudi koji nisu iz ovog vremena. Koji bi radije nastavili "hladni rat" ili realni rat, koji bi ratovali bez ikakvog razloga, tj. sa željom da se spreči emancipacija naših društava i država", naveo je Vučić, koji je predstavljen kao, iako formalno četvrti u srpskoj političkoj hijerarhiji, zaravo najmoćniji čovek u Srbiji sa 69 posto podrške građana. Ocijenivši da su odnosi dve države realni, on ističe da "smo se trudili da ih u poputnosti racionalizujemo, da ih učinimo prvenstveno iskrenim i da ih oslobodimo tih atributa koji bi možda zamagljivali pravo stanje stvari". "Zbog toga su važni ovi redovni susreti, koje, s obje strane, želimo da načinimo isključivo operativnim, surovo pragmatičnim, kako bi odmah dali rezultate. Kad sam preuzeo obavezu o isporuci katastarskih karata, nisam čekao da prođe dogovoreno vrijeme, već sam odmah počeo s dostavom onoga što je bilo spremno, bez obzira na to što je to bilo dosta ranije...", naveo je vicepremijer. Čemu taktizirati tamo gde za to nema nikakvog razloga, zapitao je on i dodao da je "vrlo zadovoljan što  je to zajednička odluka i jer se obje strane ponašaju politički najzrelije moguće". Na taj način, smatra, najviše radimo za naše države i građane. "Otimanje oko toga čiji je Nikola Tesla, a zapostavljanje njegove baštine, neozbiljno je." "Problematizovanje činjenice da imate 1.244 ili 1.246 ostrva, kao provokaciju Srbije zbog rezolucije Savjeta bezbijednosti UN-a, koja nosi slučajno isti broj, samo je izmišljanje razloga za polarizaciju po svaku cijenu", naveo je on. Govoreći o saradnji sa najvišim hrvatskim zvaničnima, Vučić je rekao da cijeni predsjednika Ivu Josipovića, premijera Zorana Milanovića, ministarku Vesnu Pusić i Nevena Mimicu, dodavši da "naši odnosi vezani za ciljeve koje moramo postići i dosadašnji rezultati najbolje govore o tome koliko poštujemo jedni druge i koliko poštujemo dogovore". On je kazao i da srpski i hrvatski zvaničnici nemaju razloga da se međusobno dodvoravaju kako bi odnose prikazali boljima nego što oni to jesu ili kako bi ih, kako je rekao, prikazali onakvim kako to možda neki očekuju, da bi o nama imali bolje mišljenje. Precizirajući otvorena pitanja dveju država, Vužić je rekao: "Vrlo je važno da napustimo dosadašnje stanje "hladnog mira", da hladnih glava krenemo proaktivnim putem. Da pređemo u aktivnu fazu zasnovanu na racionalnim problemima koje treba vrlo jasno i precizno rešavati. "Hladni mir" je veštačka fraza, koja je, do sada, trebalo da zamuti realne probleme i celu priču prevede u PR-prostor, koji nema veze sa stvarnim političkim tokovima". Vučić je ponovio da su dani kada je počinjena Oluja "najteži dani" za Srbiju. "Smatramo da je tada počinjeno najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata. Više puta sam rekao da se naše ocene, i percepcija određenih događaja iz naše prošlosti, ne podudaraju, odnosno da su često i potpuno suprotne. Nedavno sam, pak, rekao da smo u Srbiji prezreli zločince koji su u naše ime ubijali, i da očekujem da to i svi drugi urade", rekao je Vučić. On je, kaže, svjestan da to mnogima izgleda teško i nemoguće. "Ono što mi ipak možemo jeste da učinimo sve kako bi se omogućio povratak što većeg broja proteranih na njihova imanja, da im se vrati ili kompenzuje imovina i omogući normalan život i raspolaganje imovinom", naveo je vicepremijer. Istakavši da Srbija danas ima najveći broj raseljenih osoba i izbjeglica, Vučić je rekao da "mi nastojimo da ih integrišemo koliko možemo, ali je to izuzetno teško, između ostalog i zbog toga što postoji stalna nada da se mogu vratiti na svoja ognjišta". Smatra da bi Srbija I Hrvatska na tom planu mogle uraditi više i to bi, kaže, bio put za prevladavanje nekih prepreka. " Stalne istrage i procesuiranja zločina i zločinaca, takođe su proces kojim se dolazi do pravde koja je žrtvama, prognanima, takođe izuzetno važna", rekao je Vučić koji očekuje da će novi ambasador Hrvatske u Beogradu ,koji ima izuzetno iskustvo u toj oblasti, biti jako dobar sagovornik i saradnik na temu uspostavljanja pravde. Upitan da li se slaže da i u novijoj hrvatskoj istoriji ima "tužnih dana" poput pada Vukovara I Ovčare, Vučić je rekao da izuzetno cijeni svog sagovornika i zbog toga što je, kako je rekao, predvodio tim novinara iz Hrvatske i Srbije koji je napravio izuzetan dokumentarni film "Vukovar, posljednji rez". "Ako sam dobro informisan ovaj film je naišao na identičan prijem na premijerama i u Beogradu i u Zagrebu. Ovde je emitovan mnogo puta na nacionalnom kanalu B92, dok se u Hrvatskoj to nije dogodilo, što mi je izuzetno žao. Takvi projekti koji su rezultat istraživanja profesionalaca, sa svih strana osvetljava jedan deo iz "tužnih vremena"", naveo je vicepremijer. Ukazao je da je, pored toga, srpsko pravosuđe to procesuiralo i da je Srbija donijela pravosnažne presude za 15 zločinaca koji su osuđeni na ukupno 207 godina zatvora, dok je jedna presuda na 20 godina trenutno pred Apelacionim sudom. Vučić, naime, smatra da Srbija i Hrvatska moraju da nastave sa utvrđivanjem činjenica i procesuiranjem žločina "Moramo popisati sve žrtve, očuvati secanje i poštovanje prema svim žrtvama, podvući crtu ispod svih dešavanja, informisati naše građane o svim tim podacima i edukovati naše sadašnje i buduće naraštaje tako da se nikada više ne ponove zločini." "Takođe, nadam se i da će svi koji su odgovorni za počinjene zločine prema Srbima odgovarati pred licem pravde u Hrvatskoj", kazao je on. Što se ekonomskih odnosa dviju država tiče, Vučić je rekao da "jedni za druge na ekonomskom planu možemo mnogo da uradimo", a kao primjer je naveo da Srbija može Hrvatskoj da uspostaviji produktivniji odnos s Rusijom, a da Hrvatska pomaže Srbiji u procesu evrointegracija. Ili, kako je rekao, da vam pomognemo oko nekih projekata kojima bismo mogli zainteresovati Ujedinjene Arapske Emirate. " Veliki infrastrukturni projekti kao što je pruga Zagreb - Beograd, koji ne samo da nas povezuju, već povezuju Zapadnu Europu s Turskom i Bliskim istokom, plovnu Savu punu rečnog saobraćaja, Dunav kao zajednički resurs koji ne koristimo dovoljno, a u Evropskoj komisiji imamo skoro komesarijat vezan za razvoj regije podunavskih zemalja koji niko od nas ne koristi na pravi način..", naveo je Vučić,vjerujući da je moguće te odnose institucionalizovati kroz međudržavne ugovore, ali i kroz zajedničke institucije. Prema njegovim riječima, ključne riječi za obje države su: "Moramo izgraditi pravedna društva, ravnopravna za sve, tolerantna i otvorena, multikulturna s efikasnim državnim aparatima". Upitan da li je hrvatsko članstvo u NATO-u I to što Srbija nije članica, prpreka boljim odnosima, Vučić je rekao da će neki svakako vidjeti teškoće, ali da on vidi šanse prije svega u efikasnijem korišćenu fondova za pridruživanje uz proučavanje, kako je rekao, vaših grešaka zbog kojih niste iskoristili dovoljno ono što ste mogli. " Mnogi fondovi podrazumevaju partnerstva između kandidata i članica i to je velika šansa za našu saradnju. Stvaranje novih modela saradnje takođe može biti samo podržano od EU institucija i NATO-a. Mi smo članovi Partnerstva za mir i to nam je za sada dovoljno, ali to je takođe dobra pozicija za saradnju", naveo je vicepremijer. Upitan šta misli o skandinavizaciji prostora zapadnog Balkana, o čemu je govorio premijer Srbije Ivica Dačić, Vučić je rekao da skandinavizacija može puno toga da znači. Voleo bih da, kao u Skandinaviji, postignemo da naše zemlje imaju jaku socijalnu osetljivost, male socijalne razlike, visok stepen poštovanja ljudskih prava i da osiguramo građanima dostojanstven život. Govoreći o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, vicepremijer je rekao da na tom planu "moramo biti surovo iskreni, prvo prema sebi samima i zapitatiti se da li smo dovoljno učinili da zaštitimo hrvatsku manjinu u Srbiji, da im damo sva prava koja im pripadaju i po evropskim, ali i po ljudskim standardima. " Srpski narod u Hrvatskoj ima vrlo složen položaj i mi smo spremni pomoći koliko god je moguće da se bitnije popravi situacija i s mogućnostima povratka, s imovinom, sa sigurnošću, individualnim pravima i slobodama", kazao je Vučić dodavši da je reč o čitavoj lepezi situacija od vrlo surovog odnosa prema nemoćnima, bilo da su starosedeoci ili povratnici, do činjenice da se neke stvari ipak popravljaju. Evidentno je, smatra da se moraju napraviti veliki pomaci kada je reč o elementarnim pravima i sigurnosti, ostvarivanju stanarskih prava i prava na penzije. On je istakao da je sigurnost hrvatske manjine u Srbiji na neuporedivo višem nivou nego Srba u Hrvatskoj. "Ovde možemo možda govoriti oko unapređenja nekih prava, da se ono što je deklarativno i zakonski regulisano i sprovede. Ako postoje pojedinačni slučajevi s imovinskim sporovima to se mora na najefikasniji način rešavati i mi ćemo sigurno na tome raditi. Lično ću se time baviti, bude li potrebno", istakao je Vučić. On je ukazao da Srbija želi da Vojvodina zaista bude evropski centar multikulturalizma jer je jedinstveno mjesto u Evropi u kojem živi više od 26 nacija ili nacionalnih i etničkih grupa (sa šest službenih jezika, pet religija...) i da i Hrvati budu deo te jedinstvene zajednice, da potpuno uživaju sva prava koja im garantuje naš Ustav, ali i najviši standardi EU. Na temu ekonomske saradnje, Vučić je rekao da ukazao i da je Srbija otvorenija za hrvatska ulaganja, nego Hrvatska za ulaganja iz Srbije, te da Srbija i Hrvatska treba da stvore više projekata sličnih "Agrokoru" i NIS-u od kojih pojedinci i naše privrede imaju direktne koristi. Za CEFT-a dogovor je rekao da se pokazao vrlo uspješnim. "Ulaskom Hrvatske u EU, kada je reč o našim međusobnim odnosima, moramo osmisliti neku vrstu Cefte Plus, pronaci nove oblike saradnje koji bi uvažavali nove pozicije i da u dogovoru s Europom, ali i drugim zemljama u regiji, pronađemo novi oblik saradnje čiji bi cilj bio da se najbolje iz onoga što smo do sada imali nastavi i unapređuje, a da se nove pozicije iskoriste na inovativan način u korist svih", poručio je Vučić.