Nije bilo plana za ubistva zarobljenih

Svjedok odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, penzionisani policijski general Milenko Karišik, rekao je danas da nije postojao plan da prisilno bude protjerano stanovništvo iz Srebrenice ili plan da budu pohapšeni i ubijeni pripadnici 28.

Republika Srpska 27.06.2013 | 18:00 Svjedok odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, penzionisani policijski general Milenko Karišik, rekao je danas da nije postojao plan da prisilno bude protjerano stanovništvo iz Srebrenice ili plan da budu pohapšeni i ubijeni pripadnici 28. divizije tzv. Armije BiH. Karišik je do izbijanja rata u BiH bio pripadnik Specijalne jedinice MUP-a, a zatim zamjenik komandanta Specijalne antiterorističke jedinice. Od februara 1994. bio je načelnik uprave policije, a od novembra iste godine zamjenik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Resora javne bezbjednosti MUP-a Republike Srpske. On je tokom svjedočenja naveo i da ga niko nije obavijestio o zločinima počinjenim nad muslimanima iz Srebrenice. "Na činovničkoj funkciji, na poziciji pomoćnika ministra, nisam ni na koji način bio obaviješten da je počinjen bilo kakav zločin", istakao je Karišik. Tužilac DŽulijen Nikols pitao je svjedoka da li je čuo za Drinski korpus i da su njegovi pripadnici "pogubili zarobljenike na području Zvornika", a Karišik je odgovorio da je čuo za Korpus, a da je o svemu što ga je tužilac pitao saznao iz medija u Republici Srpskoj poslije rata. "Ni danas mi nije jasna istina o događajima i o razmjeri i pravoj prirodi zločina, jer o tome ima puno manipulacija", naveo je Karišik. Odgovarajući na pitanje da li bi se saglasio da se 14. jula 1995. dogodio zločin, Karišik je odgovorio da on "ne zna ko su počinioci". "Za to je nadležno vojno rukovodstvo", rekao je Karišik, dodavši da je "za zločin saznao iz novina i da ne zna da li su pripadnici Drinskog korpusa bili počinioci". Na insistiranje tužioca da je kao visoki funkcioner MUP-a morao da zna za hapšenja i pogubljenja zarobljenika, Karišik je odgovorio da je u vrijeme srebreničkih događaja bio u štabu na Palama, gdje je bio angažovan za područje Sarajeva, i da je u julu 1995. jedino o tome mogao da razgovara sa predsjednikom Karadžićem. Prethodno je okončano svjedočenje pukovnika Mirka Trivića, bivšeg komandanta Druge romanijske brigade, koja je učestvovala u srebreničkoj operaciji "Krivaja 95". Trivić je potvrdio da je vidio "Direktivu sedam", kojom je bilo naloženo fizičko razdvajanje enklava Srebrenica i Žepa, ali da se ne sjeća da je vidio da se dokumentom nalaže i da se "život stanovništvu učini nepodnošljivim i stvore uslovi potpune nesigurnosti i besperspektivnosti daljeg ostanka". "Direktiva predstavlja dokument napisan na osnovu analize stanja u Republici Srpskoj za proteklu godinu i ona nema svoj cilj i rokove, a pisana je za 1995. godinu. Upućena je komandantima u Vojsci Republike Srpske, a razlog su bile aktivnosti tzv. ABiH iz enklava", rekao je Karišik. On je napomenuo da se u dopunskoj "Direktivi 7.1" ne pominje dio o stvaranju nepodnošljivih uslova za stanovništvo. Karadžić je svjedoka pitao "da li se sve iz direktive mora sprovesti, odnosno do koje mjere može komandant da bude kreativan". Trivić je ponovio da se direktiva kao dokument piše na osnovu analize stanja u određenom periodu i da je "Direktiva sedam" zato napisana u martu 1995. godine. On je istakao da je njen glavni cilj bio da se "spriječi dalje terorisanje iz enklava". Glavni pretres nastavlja se u utorak, 2. jula.