Haški osuđenici da služe kazne u Srbiji

Ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković danas je Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstavio inicijativu Srbije da se osuđenima u Haškom tribunalu omogući izdržavanje kazni zatvora u državama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije, čiji su državljani.

Republika Srpska 12.06.2013 | 20:23 Ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković danas je Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija predstavio inicijativu Srbije da se osuđenima u Haškom tribunalu omogući izdržavanje kazni zatvora u državama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije, čiji su državljani. "Napominjem da je osnovni motiv ove inicijative riješenost Republike Srbije da preuzme odgovornost za izvršenje zatvorskih kazni izrečenih srpskim državljanima osuđenim pred Tribunalom u Hagu", istakao je Selaković obraćajući se članovima Savjeta bezbbednosti u Njujorku na sjednici posvećenoj radu Tribunala. On je podsjetio da je Srbija u više navrata pokazala spremnost da s ciljem izdržavanja kazni primi kako svoje državljane osuđene pred Tribunalom, tako i druga lica osuđena u Hagu koja bi na to pristala, kao i da pruži sve garancije da će obezbijediti punu sigurnost lokacija na kojima bi se kazne izvršavale. Pošto je detaljno ukazao na potpunu saradnju koju je Srbija proteklih godina ostvarila sa Tribunalom, Selaković je Savjetu bezbjednosti predložio da razmotri mogućnosti izmjene odredbe Statuta Tribunala iz 1993. godine kojom je regulisano pitanje izdržavanja kazni, a prema kojoj osuđenici ne mogu da izdržavaju kazne u državama bivše SFRJ. "Iako se ovakav stav mogao smatrati opravdanim 1993. godine, dok je rat trajao na prostorima bivše Jugoslavije, jasno je da je odavno izgubio celishodnost", rekao je ministar i poručio da Srbija smatra da 20 godina kasnije taj stav zaslužuje ponovno razmatranje. Selaković je ukazao da je Srbija danas demokratska država koja je više puta demonstrirala svoju predanost i kapacitet poštovanju svojih međunarodnih obaveza, uključujući i kažnjavanje odgovornih za zločine, kao i izvršenje presuda u skladu sa evropskim standardima. On je poručio da, iako tragični događaji iz 90-ih godina prošlog vijeka još izazivaju bolna osjećanja, države regiona su, kako je napomenuo, pokazale opredijeljenost da krenu naprijed u pravcu dobrosusjedske saradnje i pomirenja. Takođe je podsjetio da je Srbija 20. januara 2011. godine potpisala Sporazum o izvršenju kriviccnih sankcija sa Međunarodnim krivičnim sudom (MKS), prema kom osuđeni pred tim sudom za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid mogu izdržavati kazne zatvora u Srbiji. "Napominjem da je Srbija prva država istočne Evrope koja je zaključila takav sporazum sa MKS, a da su jedine države koje su to učinile prije nje Velika Britanija, Austrija, Belgija, Danska i Finska", istakao je Selaković. Dalje je obrazložio da, s obzirom da svrha kažnjavanja uključuje i resocijalizaciju osuđenika, Srbija smatra da se teško može očekivati da će doći do ostvarenja tog cilja ukoliko osuđeni kazne izdržavaju u zemljama čiji jezik ne razumiju, čime se, kako je naveo, dodatno otežava svaki pokušaj komunikacije osuđenika sa svojim neposrednim okruženjem. Ministar je takođe ukazao da je većina zemalja u kojima se služe kazne zatvora geografski veoma udaljena od Srbije, što dodatno otežava, a u nekim slučajevima i potpuno onemogućuje posjete porodice i rodbine te da su porodice zbog toga uputile niz pritužbi Vladi Srbije. Selaković je rekao da su rezultati višegodišnje saradnje sa Tribunalom dovoljan pokazatelj ozbiljnosti Srbije i spremnosti da prihvati međunarodni nadzor u vezi sa izdržavanjem kazni haških osuđenika, kao i da pruži jasne garancije da se osuđenici neće naći na prijevremenoj slobodi bez odgovorajućih odluka Tribunala, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, ili nekog drugog tijela ili organa Ujedinjenih nacija koji bi u budućnosti bio nadležan za ta pitanja. Ministar je podsjetio da države nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, uključujući Srbiju nemaju mogućnost da zaključe sa Tribunalom sporazume o izdržavanju kazni osuđenih lica, iako je predsjednik Tribunala Teodor Meron u svom izvještaju naveo da je Tribunal potpisao sporazume o izdržavanju zatvorskih kazni sa 17 država. Meron je, prema riječima Selakovića, u svom izvještaju ukazao i da je za uspješno okončanje manadata Tribunala potrebno da se pozovu države koje još nisu zaključile sporazum da razmotre mogućnost njegovog zaključivanja. "Republika Srbija od 2009. godine intenzivno insistira da joj se omogući potpisivanje sporazuma o izdržavanju kazni sa Tribunalom, a najviši srpski zvaničnici su se više puta obraćali zvaničnicima UN i Tribunala, ali do većeg pomaka u ovoj stvari, na žalost, nije došlo", rekao je ministar. On je istakao da će Srbija, kao i do sada, nastaviti da ispunjava svoje obaveze kako u saradnji sa Tribunalom, tako i u saradnji sa rezidualnim mehanizmom koji počinje sa radom 1. jula ove godine.