Da li u BiH dolazi mračno doba cenzure?

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH pokrenula je proceduru izmjene postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.

Republika Srpska 28.05.2013 | 07:34 Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH pokrenula je proceduru izmjene postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine. Novi nacrt Zakona predlaže da svaka institucija ograniči građanima pristup informacijama, ako će time biti ugroženo pravo na privatnost ili drugi interes. Upravo se oko ovog pitanja ovih dana vodi polemika - gdje je granica između privatnog i javnog interesa. Ukoliko dođe do usvajanja izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, država će definitivno baciti sjenku na ionako nestabilnu demokratiju i tako uvesti zemlju u doba cenzure, koja će najviše pogoditi novinare i nevladine organizacije. Renata Radić-Dragić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), smatra da ukoliko se usvoje predložene izmjene Zakona na način da se zaštita ličnih podataka stavlja ispred javnog interesa, to će za novinare značiti početak uvođenja cenzure. ''Novinari će imati smanjene mogućnosti da provjere informacije koje im se plasiraju jer će doći do uskraćivanje informacija i dokumenata uz ispriku da se štite lični podaci'' , smatra Radić-Dragić. Iako se građanima daje mogućnost da učestvuju u procesu javnih konsultacija, ''nisam sigurna da su građani dovoljno informirani da je zakon donešen zbog jednog od njihovih osnovnih prava: prava na informaciju'', dodaje novinarka CIN-a. Zaštita privatnosti ili gubljenje transparentnosti? Amira Krehić, pomoćnik ombudsmena pri Instituciji ombudsmena u BiH se već 13. godina bavi pitanjem slobodnog pristupa informacijama. Prema njenom mišljenju, izmjene će utjecati na sve koji su Zakon koristili u svom radu za prikupljanje informacija. ''Predloženim izmjenama Zakona koje su nastale kao rezultat inicijative Agencije za zaštitu ličnih podataka, navodno se ovaj zakon želio uskladiti sa Evropskom konvencijom o uvidu u službene dokumente'', pojašnjava Krehić. Predložene izmjene, prije svega, onemogućavaju pristup ličnim podacima – ime i prezime odgovorne osobe, na primjer, ili imovinske kartice političara. U tom smislu, u svim informacijama koje posjeduje neki državni organ, mogu se pronaći i određeni lični podaci, i na osnovu toga se zahtjev za pristup informaciji može odbiti. Time se zapravo stvara situacija u kojoj objavljivanje informacija postaje izuzetak, a ne pravilo. Do sada je bilo upravo suprotno – zahtjev je mogao da se odbije, ali tek nakon provedene procedure, ili je informacija mogla biti djelimično objavljena. Druga važna izmjena je da nije propisana žalbena procedura koja je u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Na ovaj način, Zakon o slobodi pristupa informacijam gubi svoj osnovni cilj: povećanje otvorenosti rada javnih organa i odgovornost uposlenih koji rade u tim organima. ''Gubi se osnovni smisao Zakona i mi se vraćamo u neki period cenzura, a da ne govorimo o novinarima kada im se uskraćivanjem informacija krši i pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, jer ako nemate informaciju, vi je dalje ne možete širiti'', kaže Krehić. Renata Radić-Dragić iz CIN-a kaže da je ovo način da se sakrije puno toga. ''Imamo situaciju na primjer, da se ne dozvoljava uvid u ugovore koje privatne firme sklapaju sa javnim institucijama, pod izgovorom da se štite interesi privatnog poduzeća'', objašnjava ona. Također podsjeća na situaciju kada su se političari digli glas protiv javnog objavljivanja njihovih imovinskih kartona, jer su to - po njihovom mišljenju - lični podaci. ''Mi u CIN-u smo taj problem rješili na način da smo objavili sve imovinske kartone a izbrisali lične podatke kao što su adresa stanovanja, potpis, matične brojeve ako ih je bilo. Zaštitili smo lične podatke a javnost nije ostala uskraćena za bitne informacije'', kaže Radić – Dragić. Amira Krehić iz Institucije ombudsmana smatra da se promjene predlažu jer se žele zaštiti interesi pojedinaca, a ne privatnost. Ukoliko izmjenjeni zakon bude usvojen, javnost u Bosni i Hercegovini ostaće bez i ono malo načina da prati kuda i kome ide njihov novac, ko se, kako i zbog čega bira na vodeća mjesta u javnim institucijama. Svi gubimo pravo na informaciju.