Austrijski list razotkriva pozadinu rudarskih projekata

„Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer, šef SNSD-a Milorad Dodik, nada se međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu“, piše Standard.

Austrijski Standard piše o nizu projekata u BiH koji ugrožavaju životnu sredinu i izazivaju negodovanje građana.

Austrijski list Standard piše da se ljudi u selima u blizini Majevice već nekoliko godina plaše da bi strane kompanije mogle da kopaju litijum i druge sirovine, tim prije što su već obavljena probna bušenja.

Procjenjuje se, piše dalje list, da se ispod Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijum-karbonata, 94 miliona tona magnezijum-sulfata i 17 miliona tona bora.

Standard podsjeća da je švajcarska rudarska kompanija Arcore AG dobila dozvolu za istražna bušenja. „Međutim, otpor stanovništva i lokalnih političara raste“, piše Standard i podsjeća da je 2023. godine osnovano udruženje „Čuvari Majevice“, „jer se rudnik nalazi u blizini Lopara, grada sa oko 3.000 stanovnika. Postoji i zabrinutost da bi rijeke Gnjica i Janja mogle biti zagađene“.

„Prema planovima, iskopavanje bi trebalo da počne 2028. godine. Arcore i kanadsko-njemačka kompanija Rock Tech Lithium prošle godine su sklopili sporazum o zajedničkom ulaganju. Arcore će litijumom snabdijevati fabriku za preradu kompanije Rock Tech u Gubenu u Njemačkoj, u blizini Berlina. Njemačka automobilska industrija trebalo bi da se snabdijeva litijumom za 500.000 električnih vozila godišnje“, piše Standard.

Faktor Dodik

„Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer, šef SNSD-a Milorad Dodik, nada se međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu“, piše Standard.

List podsjeća da je Dodik na listi sankcija Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Litvanije, Poljske i Slovenije, kao i da je donedavno bio pod sankcijama SAD, ali su mu te sankcije ukinute na osnovu „dogovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom“.

List tvrdi da je Dodik, između ostalog, „Trampu ponudio sporazum o eksploataciji mineralnih sirovina po uzoru na Ukrajinu, što je značilo pristup ključnim sirovinama u zamjenu za podršku“.

Dalje se u tekstu navodi da Majevica nije jedina planina koju međunarodne kompanije imaju na oku kako bi eksploatisale sirovine.

„Na Ozrenu, na primjer, problem su nalazišta nikla. Ali i ovdje su se protiv toga udružile lokalne inicijative“, navodi Standard.

„Hoće li se neki od projekata realizovati, zavisi od jednog ključnog uslova: razjašnjenja pitanja državne imovine“, piše Standard i o ovom problemu u BiH dodaje:

„One snage koje žele da oslabe ili unište državu žele da državna imovina pripadne entitetima, dok druge žele da pripada cijeloj državi. Sve dok ovo pitanje ostane neriješeno, ne mogu se izdavati rudarske dozvole“, rezimira Standard.

Spekulacije o pritisku na visokog predstavnika

U tekstu se potom tvrdi sljedeće: „Američka vlada pod vođstvom Donalda Trampa želi što prije da razjasni pitanje državne imovine. Jer američke kompanije žele da izgrade gasovod i tri gasne elektrane kako bi Bosnu i Hercegovinu učinile zavisnom od američkog LNG-a“.

Potom se spekuliše da „stoga nije isključeno da će pritisak na Luisa Krišoka (v. d. visokog predstavnika u BiH) u nekom trenutku postati toliko jak da će iskoristiti svoja ovlaštenja u Bonu kako bi „razjasnio“ pitanje državne imovine bez demokratske odluke u parlamentu.

EU, koja se protivi američkim planovima za gasovod jer su u suprotnosti sa energetskom tranzicijom, u ovoj situaciji čini se relativno nemoćnom“.

„Američki planovi za gas direktno su povezani sa interesima evropskih i međunarodnih kompanija za sirovinama. Denis Žiško, stručnjak za energetiku u Arhus centru, kaže:

’Većina potencijalnih rudnih područja sa sirovinama nalazi se na državnoj teritoriji. Ako se državna imovina dodijeli entitetima, strahujemo da će i područja sa potencijalnim rudarskim projektima biti распроdata‘“, piše Standard.

„Iz otpora prema eksploataciji sirovina i straha od zagađenja životne sredine, širom zemlje sada se pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama. Ljudi smatraju da su korumpirani političari uvijek spremni da mijenjaju zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne poštuju jer su vlasti, odgovorne za njih, prožete političkim interesima. I vjerovatno nisu daleko od istine“, stoji u tekstu.

List potom navodi primjer opštine Jezero, nedaleko od izvora rijeke Plive, konstatujući da je ovdje „strah posebno veliki“.

„Australijska kompanija Jugo Metals između dubokih zelenih planina i izvora ledene vode traži zlato, srebro, bakar, olovo, cink i barit. Na početku istražnih bušenja ljudima je obećan prosperitet, ali onda je riječno korito postalo sivo. Sada su mnogi zabrinuti da bi njihove rijeke, Pliva i Vrbas, koje snabdijevaju region pitkom vodom, mogle biti zagađene“, piše Standard.

Dalje se u tekstu govori o primjeru Vareša, „gdje kanadska kompanija Dundee Precious Metals iskopava metale od 2023. godine“: „Zemljište na kojem se nalazi rudnik u blizini Vareša takođe je većim dijelom u državnom vlasništvu, a Federacija BiH je ipak izdala dozvole. Međutim, nedostajale su potrebne dozvole za krčenje šuma“, piše Standard.

(Raport) Foto: BN/AI