Koja su vaša prava kada vam u raciji priđe policija?

Racija nije definisana zakonski, a građani često ne znaju koja su njihova prava kada se nađu usred policijske akcije. Upravo o tome govorila je advokatica i braniteljica ljudskih prava Jovana Kisin Zagajac u BUKA podcastu, komentarišući slučaj na Palama, policijske racije u Banjaluci, iskustva iz sudske prakse i odnos institucija prema građanima.

Na početku razgovora Kisin je istakla da je prva zabluda upravo to što se podrazumijeva da svi znaju kako treba da se ponašaju u raciji, iako takva radnja nije definisana zakonom.

“Mi nemamo zakonsku definiciju za tu operativno-taktičku radnju koju vrše organizovano policijski službenici. Ukoliko racija nije definisana zakonom, a nije, onda ne mogu institucije očekivati od građana da oni znaju kako treba da se ponašaju.”

Objasnila je da policija tokom racije nema nikakva posebna ovlašćenja u odnosu na bilo koju drugu policijsku intervenciju.

“Policajac u raciji ne bi smio nikako drugačije da vam se obrati nego kada vas zaustavi u saobraćaju. Ono što predviđaju zakoni o policiji, krivičnom postupku i prekršajima važi i tokom racije.”

Kako se ponašati tokom racije?

Jedan od najvažnijih dijelova razgovora bio je praktični savjet građanima.

Iako smatra da su brojna postupanja policije nezakonita, Kisin kaže da u samom trenutku racije nije pametno ulaziti u raspravu.

“Uvijek savjetujem ljudima da stoje mirno, da slušaju i da ne ulaze u raspravu. Ako je neko prekršio vaša prava, to tražite kasnije. U suprotnom možete doživjeti mnogo veće posljedice koje ljude prate godinama.”

Istovremeno naglašava da građani imaju pravo da traže pravni osnov za određene policijske radnje.

“Ako želite moj telefon, moju torbicu ili sadržaj džepova, molim vas pokažite sudsku naredbu i pravni osnov.”

“Uhapsili su me zbog pričanja”

Govoreći o vlastitom iskustvu, Kisin je ispričala da je i sama bila lišena slobode tokom jedne racije.

“Ja sam bila lišena slobode u raciji i okrivljena u prekršajnom postupku zato što sam pričala. Nisam provocirala, bila sam okrenuta leđima kada je racija krenula i oni su mene uhvatili da sam nešto rekla.”

Odlučila je da taj predmet iskoristi kako bi sud prvi put zauzeo stav o samom pojmu racije.

“Namjerno sam uvela temu racije u sudski predmet i tražila da se sud izjasni šta je racija i kako sud gleda na raciju.”

Kako kaže, i Osnovni i Okružni sud potvrdili su da racija nije propisana zakonom.

“Sud je potvrdio da racija nije propisana i da policajci u raciji ne mogu koristiti veća ovlašćenja od onih koja im po zakonu pripadaju u svim drugim situacijama.”

“Na Palama je sve bilo pogrešno”

Komentarišući događaje na Palama, Kisin smatra da je upotreba sile postojala od samog početka.

“Sile je bilo od početka. Samo je priznanje da je bilo sile došlo zbog javnog pritiska.”

Dodaje da građani upravo zbog svog pritiska zaslužuju priznanje.

“Ja sam odmah napisala – Paljani, srce. Ponosna sam na njihovu snagu, volju i hrabrost da izađu i kažu: bilo je to, nije laž.”

Posebno ističe da je slučaj otvorio pitanje koje se, kako tvrdi, godinama prešućuje u Banjaluci.

“Banjalučani mogu zahvaliti Paljanima što su digli glas za racije, jer nakon protesta Pravde za Davida Banja Luka je utihnula.”

“Ne znamo ni ko je naredio raciju”

Prema njenim riječima, najveći problem nije samo postupanje policije nego izostanak odgovornosti.

“Mi ni danas ne znamo ko je naredio raciju na Palama. Ko je potpisao taj akt? Vi nećete nikad vidjeti nijedno ime.”

Upravo zbog toga smatra da istragu ne može voditi samo MUP.

“Javno tužilaštvo treba da ispita krivičnu odgovornost zbog teškog prekoračenja službene dužnosti.”

“Pravda za Davida je pokazala da građani mogu”

Govoreći o građanskom aktivizmu, Kisin smatra da je pokret “Pravda za Davida” ostavio dubok trag.

“Pravda za Davida je svijetli primjer banjalučkog aktivizma kada su građani stali i rekli – to nije u redu, to tako ne može.”

Ipak, upozorava da je danas najveći problem što su građani počeli prihvatati stvari koje nikada ne bi smjele postati normalne.

“Ja ne razumijem da je potrebno ljudima objašnjavati da policija ne bi smjela tući građane koji su se samo zatekli negdje. To je apsurd.”

Na kraju razgovora za Buku poručila je da građani imaju pravo od države tražiti mnogo više nego što danas dobijaju.

“Mi uredno plaćamo poreze i izvršavamo svoje obaveze. Potpuno je legitimno da državu pitamo da li ona izvršava svoje obaveze prema nama.”

(BN) Foto: Fejsbuk