Balističar: Granate na civile u Sarajevu nije ispaljivala VRS

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je na osnovu iskaza vještaka odbrane za balistiku Zorice Subotić, opovrgavao danas pred Haškim tribunalom krivicu Vojske RS za eksplozije s masovnim civilnim žrtvama u Sarajevu, 1992-95.

Republika Srpska 14.05.2013 | 18:30 Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je na osnovu iskaza vještaka odbrane za balistiku Zorice Subotić, opovrgavao danas pred Haškim tribunalom krivicu Vojske RS za eksplozije s masovnim civilnim žrtvama u Sarajevu, 1992-95.Optužnica Karadžića (67) tereti za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom minobacačkih i snajperskih napada. U svom izvještaju, zasnovanom na analizi istražnog materijala i tragova na terenu, Subotić je pobijala zaključke policije u Sarajevu i Unprofora da su granate u nizu teških incidenata na sarajevskim ulicama bile ispaljene sa položaja VRS. Nasuprot tome, svjedokinja je, na osnovu tehničkih detalja koje je izložila, sugerisala, a u nekim slučajevima i tvrdila da su projektili koji su izazvali žrtve doletjeli iz pravca položaja Armije BiH. Po vještaku odbrane, istražitelji u Sarajevu pogrešno su utvrdili odakle je doletjela granata od koje je, 12. jula 1993, stradalo 13 građana u redu za vodu. Analizirajući tragove eksplozije, Subotić je zaključila da je projektil doletio iz pravca suprotnog onom koji je naveden u optužnici. Ustanovila je, kao i sarajevski istražitelji, da je mina eksplodirala kada je pogodila jednu ženu u redu. Navod optužnice da je VRS, 1. juna 1993, otvorila vatru iz minobacača na učesnike fudbalske utakmice u naselju Dobrinja, Subotić je osporavala ukazujući da je prva istraga o tom incidentu sprovedena dvije godine kasnije, do kada je mjesto događaja bilo "kontaminirano". Naznačila je i da je tada pronađen samo trag jedne mine, a da su drugi krater tek 2001. pronašli istražitelji tribunala. Minobacačke granate koje su u sarajevskom naselju Alipašino Polje, 22. januara 1994, ubile šestoro djece, a ranile pet osoba, po Karadžićevom vještaku, doletjele su iz pravca položaja ABiH, a ne VRS, kako je navedeno u optužnici. Subotić je sličan zaključak donijela i o eksplozijama granata koje su na Dobrinji, 4. februara 1994, ubile osam, a ranile 18 građana, zasnivajući ga na tvrdnji da su bosanski istražitelji pogrešno utvrdili pravac doleta projektila. Primjećujući latinična slova na ostatku granate, svjedokinja je tvrdila da je VRS imala samo granate sa ćiriličnim natpisima. Subotić je analizirala i eksploziju u kojoj je u Ulici Vase Miskina, 27. maja 1992, ubijeno 26 osoba u redu za hljeb, iako je taj incident uklonjen iz optužnice protiv Karadžića. Prema nalazu vještaka, granata je bila ispaljena sa udaljenosti od "100-120 metara", dok su prvi položaji VRS bili na "1.700-1.800 metara". U posebnoj analizi o eksplozijama modifkovanih avio-bombi koje je ispaljivala VRS, Subotić je zaključila da su ti projektili sa zadovoljavajućom preciznošću pogađali zone vojnih ciljeva u Sarajevu, uzimajući u obzir činjenicu da je u tim eksplozijama poginulo 11 osoba, teško povrijeđeno četvoro, a lakše 39 ljudi. Nalaze o dvije eksplozije na sarajevskoj pijaci Markale, Subotić će pred sudijama izložiti sutra. Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, 1992-95.