Delević: Nema idealizma, ali je jasniji konsenzus

Potpredsjednica skupštinskog Odbora za evropske integracije Milica Delević smatra da sada nema idealizma kao ranije, ali postoji jasniji konsenzus među partijama o tome da je članstvo u EU cilj kome Srbija teži, iako će podrška članstvu uvek biti osjetljiva na događaje.

Republika Srpska 11.05.2013 | 09:52 Potpredsjednica skupštinskog Odbora za evropske integracije Milica Delević smatra da sada nema idealizma kao ranije, ali postoji jasniji konsenzus među partijama o tome da je članstvo u EU cilj kome Srbija teži, iako će podrška članstvu uvek biti osjetljiva na događaje.Ona ističe da idealizma koji je postojao u ranim fazama evropske integracije Srbije, više nema, navodeći da dominiraju visoke političke teme, koje su za građane polarizujuće, dugo trajanje procesa i krizu u samoj EU. "Početak pregovora znači potvrdu pravca kretanja i mnogo konkretniju usmjerenost na primjenu donijetih zakona, usvajanje novih, način funkcionisanja institucija...", ističe Delević u intervjuu listu "Danas". Delević smatra da i jedno i drugo imaju važnu ekonomsku dimenziju - izvjesnost evropskog pravca, svijest o tome da će naše zakonodavno okruženje biti sve uporedivije sa onim u EU, predvidivost u pogledu dinamike uređivanja određenih oblasti, može samo ohrabriti investitore da ulažu u Srbiju. Iskustva zemalja koje su u članstvo ušle 2004. i 2007. pokazuje da su investicije i zaposlenost značajno porasle nakon otvaranja pregovora o članstvu. "Ne smijemo, ipak, zaboraviti da se to dešavalo u mnogo povoljnijem ekonomskom trenutku. To što smo ga propustili, cijena je našeg kašnjenja", kaže ona. Delević navodi da Srbija godišnje iz pretpristupnih fondova prima oko 200 miliona evra, a u pripremi je novi budžet, koji će odrediti količinu i način trošenja sredstava u predstojećem sedmogodišnjem periodu. "Za nas su važna i sredstva namijenjena Srbiji, ali i ona namijenjena regionu, regionalnim infrastrukturnim projektima, kao i mogućnost koju ovaj budžet, bar teoretski, otvara, a to je učešće u finansiranju transevropskih mreža i za zemlje nečlanice", navodi ona. Kao drugi važan datum koji treba da očekujemo, ona navodi potvrdu Komisije da smo uspostavili sistem decentralizovanog upravljanja sredstvima, odnosno da sami možemo upravljati fondovima koje dobijamo. Naravno, najveće povećanje dolazi trenutkom ulaska u članstvo, ističe ona i navodi da do tada moramo da izgradimo institucije potrebne za njihovo korišćenje. Delević ističe važnost poglavlja koja se bave pravosuđem i osnovnim pravima, kao i pravdom, slobodom i bezbjednošću, navodeći da pregovori njima počinju i uspješnost ispunjavanja uslova iz ovih poglavlja uticaće i na dinamiku vođenja pregovora uopšte. "Svakako da je i na nama da pokažemo da se odnosi Beograda i Prištine mogu normalizovati i isprazniti od potencijala da budu problem i bez priznanja. Nemogućnost da se to učini jačaće zahtjeve da se do takvog stanja dođe priznanjem", navodi ona. Ona vjeruje da će otvaranje pregovora najviše pažnje posvećivati upravo onome što je potrebno promijeniti da bi se svako pojedino poglavlje otvorilo, a zatim i zatvorilo. "Ta promjena neće biti moguća bez spremnosti i svakog od nas da se mijenja, nauči nešto novo, promijeni radno vreme, da bude spremniji da koristi mogućnosti koje će ovaj proces otvarati", zaključuje Delević.