Najezda komaraca: Tropske vrućine donose nam nove bolesti

Sa lijepim vremenom stigla je i najezda komaraca, a sa njima i strah od mnogih bolesti koje prenose, na primjer, denga, žuta groznica, virus  Zapadnog Nila, čikungunja groznica.

Republika Srpska 03.05.2013 | 22:28 Sa lijepim vremenom stigla je i najezda komaraca, a sa njima i strah od mnogih bolesti koje prenose, na primjer, denga, žuta groznica, virus  Zapadnog Nila, čikungunja groznica... Stručnjaci se slažu da su globalno otopljavanje, tropske vrućine i migracija stanovništva donijeli u naše krajeve infektivne bolesti koje su bile nepoznate na ovom podneblju. Oni, takođe, ukazuju da su se vratile i stare bolesti koje su bile iskorenjene na ovim prostorima Evrope, poput  malarije. Koordinator za vektorske zarazne bolesti i zoonoze u Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” dr Bojana Grgić rekla je da je prošle godine prvi put kod nas registrovan virus Zapadnog Nila, ali da postoji opasnost da se pojave i denga i čikungunja groznica, jer su registrovani u okruženju. Ona je naglasila da će se nadzor, što se tiče virusa Zapadnog Nila, obavljati i ove godine u humanoj populaciji, ali je dodala da bi mnogo značilo da se u nadzor uključe i veterinarske ustanove. Komarci, kako kaže, više ubadaju životinje nego ljude (posebno konje), prenose im infekciju i njihovim praćenjem na određenom području znalo bi se da li je virus u cirkulaciji. “Sve te službe treba nas da obavijeste da na određenom području imamo cirkulaciju virusa, da treba da podignemo sistem i da pratimo šta se dešava u humanoj populaciji i da na vrijeme upozorimo ljude”, naglasila je ona. Grgić je pojasnila da je za groznicu Zapadnog Nila karakteristično da se infekcija uglavnom odvija bez simptoma ili su toliko blagi i nespecifični da niko ne bi pomislio da se radi o nekom egzotičnom oboljenju, a da se teži oblik bolesti u vidu meningitisa ili encefalitisa, koji zahtijeva bolničko liječenje, razvija kod jedne od 150 ubodenih osoba. Prvi oboljeli od groznice Zapadnog Nila otkriven je prošle godine početkom jula, a 71 pacijent imao je vjerovatnu ili potvrđenu infekciju. “Od ovog broja, negdje oko 75 posto pacijenata javilo se na teritoriji Beograda, a veliki je broj pacijenata i iz Južnobanatskog i Sremskog okruga. To su bila područja pogođena infekcijom”, ukazala je dr Grgić. Govoreći o ostalim bolestima koje mogu da prenesu komarci, ona je naglasila da denga i čikungunja groznica nisu registrovane u Srbiji, ali da je denga registrovana u Hrvatskoj i Francuskoj, a čikungunja groznica u Italiji, što ukazuje da se mogu pojaviti i kod nas. Direktor Klinike za Infektivne i tropske bolesti KCS prof. dr Dragan Delić naglašava da za njega kao infektologa nije dilema da li će pojedinih infektivnih bolesti biti, samo je pitanje vremena kada će se one pojaviti. On kaže da je virus Zapadnog Nila dokazan prošle godine, jer su bili dostupni testovi za dokazivanje ove infekcije, što ne znači da ga nije bilo i ranije. “Stvorili su se određeni uslovi da se ta infekcija pojavi u našoj populaciji, a to su migratorne ptice, koje su domaćini za ovu infekciju, tu su komarci koji prenose infekciju sa ptica na čovjeka i tu je populacija koja nema imunitet”, rekao je Delić. On je naglasio da je samo u ovoj ustanovi prošle godine od virusa Zapadnog Nila liječeno 58 pacijenata, da je desetak pacijenata umrlo i da su to uglavnom bili stariji bolesnici sa nekim hroničnim bolestima. Prof. Delić je istakao da je realno očekivati i pojavu infekcija koje se prenose ujedom krpelja, da su u Hrvatskoj i Sloveniji registrovani krpeljni encefalitisi, i da će testovi za dokazivanje ove bolesti biti dostupni u Srbiji ove godine. On je upozorio da klimatske promjene, porast temperature, migracija stanovništva pogoduju prenosiocima određenih infekcija, a posebno komarcima, i da će se nove infektivne bolesti pojaviti na ovom podneblju, ali da će se ponovo vratiti i one koje su bile skoro iskorijenjene, poput malarije. Pobjeći od komaraca ne možemo, ali se možemo zaštititi kako bi njihove ubode sveli na minimum. Dr Grgić kaže da treba izbjegavati boravak napolju, bar dok se ne sprovede akcija zaprašivanja, kao i da treba izbjegavati periode kada komarci najviše ubadaju, a to je sumrak ili rano jutro. “Ukoliko već moramo da boravimo u tom periodu napolju, treba nositi adekvatnu odeću i tako se zaštititi. Ona bi trebalo da bude dugih rukava, a ako to nije moguće, onda nepokrivene delove kože treba mazati sredstvima koja odbijaju komarce”, nagasila je ona. Kuća se od komaraca može zaštititi stavljanjem mrežica na prozore, ali i sredstvima za uništavanje komaraca, a dr Grgić dodaje da treba preduzeti i određene mjere kako bi se smanjio broj komaraca u neposrednoj okolini.