Civili nisu bili cilj napada VRS

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić optužio je danas svjedoka optužbe, američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera da je pristrasan i od njega tražio da odgovori da li bi, kao što je to učinio za tužilaštvo, mogao da napravi i analizu za odbranu, javio je dopisnik Srne iz Haga.

Republika Srpska 19.04.2012 | 17:03 Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić optužio je danas svjedoka optužbe, američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera da je pristrasan i od njega tražio da odgovori da li bi, kao što je to učinio za tužilaštvo, mogao da napravi i analizu za odbranu, javio je dopisnik Srne iz Haga."Kao član vlade SAD u Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti, morao bih da postupim po raznim propisima koji se odnose na one koji žele da svjedoče i da dobijem odobrenje prije nego što Vam odgovorim", rekao je Batler. Batler je od 1999. do 2003. godine radio za Haško tužilaštvo, a u predmetima u Haškom tribunalu kao svjedok pojavljuje se šesti put. U svojim analizama, on se naročito bavio komandnom strukturom i djelovanjem VRS u vrijeme napada na Srebrenicu u julu 1995. godine. Batler je istakao da je potencijalno oslobađajući materijal do kojeg je dolazio uvijek predavao timovima odbrane, napominjući da je na osnovu toga generalu VRS Radislavu Krstiću u žalbenom postupku kazna smanjena sa 46 na 35 godina zatvora. Prema Batlerovim nalazima, rukovodstvo Republike Srpske je još 1992. godine bilo svjesno da u zoni odgovornosti Drinskog korpusa VRS, u istočnoj BiH, živi više muslimana nego Srba, i da je zbog toga donesena Direktiva 4, iz koje su proistekle operacije sa ciljem da muslimanski civili napuste to područje. Batler je ukazivao da je cilj ostvaren, budući da je dio stanovništa pobjegao prema sjeveru, u pravcu Tuzle, a dio u Srebrenicu. Karadžić je tvrdio da on Direktivu 4 nije potpisao i da nema dokaza da ju je vidio i pročitao, ukazujući istovremeno na lingvističke nedoumice, na osnovu kojih je zaključeno da se riječ "prisiliti" odnosi na civile, a ne na vojsku, i ostalo je nejasno da li je vojska pratila civile koji su odlazili ili obrnuto. Batler je ostao pri zaključku da je "i civilno stanovništvo bilo cilj napada, a ne kolateralna šteta vezana za vojne operacije". "Kada bih vas upitao, ako biste vi negdje išli, sa vašom ženom, ili ako bih rekao da žena ide sa vama, šta biste zaključili ko vodi", pitao je Karadžić. Batler je odgovorio da "nije siguran da u tome može da pomogne, jer je 31 godinu u braku, a njegova žena je uvijek ta koja vodi", na šta je Karadžić s poluosmehom zaključio da je "kod njega slično". Karadžić i svjedok nisu se saglasili ni oko datuma početka sukoba u BiH. Prema Batleru, vrijeme početka rata "nije bilo relevantno pitanje i tužilaštvo nije tražilo da se to ispita". Na pitanje predsjedavajućeg sudije O-Gon Kvona da li zna kada je sukob počeo, bez obzira što smatra da to nije relevantno, Batler je odgovorio da ne zna. On je zatim rekao da je, "prema njegovom istraživanju, sukob počeo 1. aprila 1992. godine, bitkama i dejstvima u Bijeljini", te da je to bila "početna stavka". "A, ubistvo svata u srpskoj povorci u Sarajevu 1. marta 1992. ne smatrate početkom rata", rekao je je Karadžić, preciziravši da je muslimanska strana 20. juna 1992. objavila rat Srbiji, Crnoj Gori i srpskim krajinama. Unakrsno ispitivanje biće nastavljeno sutra.