Diktatori sa zapadnim diplomama

Bez obzira radilo se o Kim Jong-Unu, Bašaru al-Asadu ili Pol Potu: mnogi diktatori su studirali u demokratskim zemljama Evrope.

Republika Srpska 16.04.2013 | 15:10 Bez obzira radilo se o Kim Jong-Unu, Bašaru al-Asadu ili Pol Potu: mnogi diktatori su studirali u demokratskim zemljama Evrope. Ali demokratske vrijednosti  nisu preuzeli.Dječak iz Sjeverne Koreje je bio miran i tih, nije upadao u oči. Njemački jezik mu baš nije ležao. Najčešće su ga viđali obučenog u trenerku marke Nike. Drugim učenicima on se činio prilično čudnim. Njegovo je ime za sve u školi bilo Un Pak, službeno se predstavljao kao sin jednog sjevernokorejskog diplomate. U elitnu švajcarsku školu Liebfeld Steinhölzli u blizini Berna on je došao 1997. godine i krenuo je u šesti razred. Joao Micaelo je s njim išao zajedno u razred i bio je jedan od njegovih rijetkih školskih prijatelja.Jednog dana, tako je Michaelo ispričao novinaru švicarskog dnevnog lista "Tagesanzeiger", Un Pak mu je priznao svoju tajnu: "Ja u stvari nisam sin ambasadora, ja sam sin predsjednika." I da mu to dokaže, njegov mladi prijatelj mu je pokazao jednu fotografiju zajedno s tadašnjim sjevernokorejskim predsjednikom Kim Jong-Ilom. Ali Micaelo mu nije vjerovao, mislio je da se radi o pukom hvaljenju. U međuvremenu on je međutim siguran: njegov tadašnji školski kolega je današnji sjevernokorejski diktator Kim Jong-Un. Službenih potvrda toga naravno sa sjevernokorejske strane nema. Ali sumnje gotovo da i nema: provjeravajući istinitost navoda, švicarski je list "Sonntagszeitung" naručio 2012. godine od antropologa Raoula Perrota poredjenje  te fotografije s aktuelnim slikama predsjednika Sjeverne Koreje. Rezultat: 95-postotna podudarnost. "Za mene", kazao je antropolog, "tu nema sumnje: učenik Un Pak je u stvari Kim Jong-Un." U švajcarskoj školi on je ostao do 2001. godine, a potom je odjednom i bez traga nestao. Kada su prve priče o boravku mladog nasljednika na diktatorskom tronu Sjeverne Koreje u Švicarskoj procurile u javnost, mnogi su se ponadali, da će se godine koje proveo na Zapadu ipak pozitivno odraziti na njegova demokratska uvjerenja. Ali zasada se ništa od toga ne vidi: Kim Jong-Un doduše voli zabavne parkove poput Disneylanda, još puno više on međutim voli moć. I nju želi očuvati - po svaku cijenu. "Sinovi diktatora", kaže politolog Günther Meyer, "ne dolaze na Zapad kako bi se naučili demokratiji". Radi se o tome da oni nauče način života na Zapadu te da dobiju dobro obrazovanje. Po završetku škole oni se vraćaju u stare strukture. "Oni su dio sistema moći od kog ne mogu pobjeći." Ko popusti demokratskim tendencijama i preuzme taj sistem vrijednosti ugrožava ne samo svoj udio u moći, već i čitav svoj klan", kaže Meyer. Pritom Kim Jong-Un nije usamljen primjer. I sirijski diktator Bašar al-Asad je dio svoje mladosti proveo u inostranstvu - godinu i pol dana on je studirao medicinu u Londonu. Kada je preuzeo vlast u Damasku, posmatrači su izražavali nadu u njegovu otvorenost prema reformama. "Na njega se gledalo kao na liberalnog vladara koji će zastupati demokratiju", prisjeća se politolog Meyer. "Ali on je vrlo brzo morao uvidjeti, da zbog odnosa moći unutar njegovog klana s jedne strane, te zbog pritiska od strane tajnih službi s druge, on ne može izaći izvan postojećih struktura bez da ugrozi i sebe i čitav klan Asada." I tako je na kraju Bašar nastavio provoditi autoritarnu politiku svog oca Hafiza.