ANTIĆ: Srbi nisu odgovorni za Prvi svjetski rat

Nastojanje pojedinih predstavnika vlasti u BiH i međunarodnoj zajednici da 100-godišnjicu ubistva austro-ugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda predstave kao prvi teroristički akt na prostoru Balkana, a Srbina Gavrila Principa kao prvog teroristu je zlouptoreba istorije, ocijenio je istoričar Čedomir Antić.

Republika Srpska 25.03.2013 | 16:10 Nastojanje pojedinih predstavnika vlasti u BiH i međunarodnoj zajednici da 100-godišnjicu ubistva austro-ugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda predstave kao prvi teroristički akt na prostoru Balkana, a Srbina Gavrila Principa kao prvog teroristu je zlouptoreba istorije, ocijenio je istoričar Čedomir Antić.Riječ je o pokušaju da se evropsko jedinstvo zasnuje na netačnoj tvrdnji da su Srbi i Srbija gurnuli Evropu i svijet u Prvi svjetski rat, kaže Antić. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nedavno, gostujući u emisiji "Svjedok" na RTS-u, izjavio da pojedini predstavnici vlasti BiH, u saradnji sa nekoliko stranih ambasada, pripremaju obilježavanje 100-godišnjice Sarajevskog atentata, na kojoj se želi prikazati da je Princip prvi terorista sa prostora Balkana i to Srbin. "Nedopustivo je da se svijetu ponovo pošalje poruka da su Srbi glavni remetilački faktor Balkana, a ne glavni narod na Balkanu", rekao je Dodik, ocjenjujući da je to još jedan u nizu stalnih pokušaja da se Srbi stave na negativnu stranu. On smatra indikativnim to da ambasade Francuske i Austrije u Sarajevu daju logistiku za takvu satanizaciju. “Zloupotreba istorije u političke svrhe je česta. Uostalom, politika je, između ostalog, i nastojanje da istorijska iskustva, udružena sa sadašnjim težnjama, postanu budućnost. U ovom slučaju jasno je ko zloupotrebljava istoriju”, rekao je Antić Tanjugu. Antić je ocijenio da iza takvih pokušaja stoje nekadašnje evropske sile, koje su poslije čitavog vijeka ratovanja morale da se pomire i ujedine kako bi sačuvale globalni značaj. “Vekovi međusobnih sukoba i rivalstava, kolonijalne imeprije i ideološke svetovne religije su odnijeli nebrojane živote, nanele veliku štetu i odnele basnoslovan novac, sada je najlakše evropsko jedinstvo iskovati na netačnoj tvrdnji da do ratova ne bi došlo da Srbi i Srbija nisu gurnuli Evropu i svet u rat”, istakao je Antić. Nauka je, dodao je, odavno dokazala da je Sarajevski atentat bio povod, a ne uzrok svjetskog rata, podsjetivši da je njemački istoričar Fric Fišer još prije 50 godina jasno dokazao da su elite njemačkog Drugog rajha željele i izazvale rat. Podsjeća i da u vrijeme Sarajevskog atenata u svijetu nije postojao savremeni terorizam i da Franc Ferdinand nije bio ustavni monarh ubijen u parlamentu u Beču, već je ubijen u zemlji koju je Austro-ugarska okupirala protiv volje većine njenog naroda i kasnije anektirala protivno međunarodnim ugovorima. "Na Vidovdan je došao u većinski srpski grad i prisustvovao manevrima vojske koja je u dva navrata za četiri godine izašla na granice Srbije i Crne Gore, prijeteći da ih okupira”, ukazao je Antić. Niko razuman ne može da odobrava akt nasilja kakav je atentat, ali, dodao je, to vrijeme je bilo drugačije od današnjeg. “Sramotna su tumačenja pojedinih bošnjačko-muslimanskih političara i intelektualaca o Prvom svetskom ratu i kontinuitetu srpske krivce za terorizam i progon drugih naroda", kaže Antić. Iako su Austro-ugarskoj odani pripadnici muslimanske milicije (šuckori) progonili i ubijali Srbe u BiH poslije rata, ne samo da nije došlo do organizovane odmazde, već su muslimani po prvi put, makar i na kratko, postali dio moderne demokratske evropske države, istakao je Antić. On je ukazao da su njihovi predstavnici gotovo neprekidno bili u vlasti jugoslovenske monarhije i omogućili su donošenje Vidovdanskog ustava”. Bečka filharmonija je potvrdila učešće na obilježavanju ove godišnjice u Sarajevu, a Antić smatra da bi ustanove Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda Crne Gore treblo da udruže snage i najprije održe veliki zajednički međunarodni skup pod okriljem dvije vlade i dvije akademije nauka u Beogradu, a potom i niz manjih skupova. “Potrebno je izdvojiti određena sredstva da radovi naučnika od svetskog ugleda iz inostranstva i naših krajeva budu dobro honorisani i sakupljeni ranije, prevedeni na engleski, objavljeni i distribuirani širom sveta. Treba da produciramo kvalitetne dokumentarne filmove na srpskom i stranim jezicima”, smatra Antić. Ubistvo austrougarskog prestolonasljednika, nadvojvode Franca Ferdinanda 28. juna 1914, pokrenulo je čitav splet događaja koji su, samo nekoliko nedjelja kasnije, doveli do izbijanja Prvog svjetskog rata. U Velikom ratu je stradalo više od 15 miliona ljudi, 20 miliona je ranjeno, a direktne učesnice rata pretrpjele su ogromna razaranja.