Vraćene optužnice za Šeksa, Merčepa i Vekića

Hrvatski ministar pravde Orsat Miljenić vratio je Srbiji optužnice koje je početkom decembra ponovo poslala u Zagreb, a u kojima se ratni rukovodioci Vladimir Šeks, Ivan Vekić i Tomislav Merčep terete za genocid i oružanu pobunu.

Republika Srpska 31.12.2012 | 13:20
Vraćene optužnice za Šeksa, Merčepa i Vekića
Hrvatski ministar pravde Orsat Miljenić vratio je Srbiji optužnice koje je početkom decembra ponovo poslala u Zagreb, a u kojima se ratni rukovodioci Vladimir Šeks, Ivan Vekić i Tomislav Merčep terete za genocid i oružanu pobunu. Radi se o istim optužnicama koje su u Zagreb stigle i krajem jula 2011, osim što nije poslata optužnica za Branimira Glavaša. Mediji pretpostavljaju da je optužnica protiv njega upućena ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da glavaš u toj državi služi zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Osijeku. HDZ-ov ministar pravde Dražen Bošnjaković beogradske optužnice prosledio je nadležnim sudovima u Hrvatskoj da ih uruče optuženima, što je u jesen 2011. na Šeksovu inicijativu rezultiralo donošenjem zakona o ništavosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, koji je izazvao negativno reagovanje domaće i međunarodne javnosti i za koji je traženo ukidanje. Sadašnji ministar pravde Miljenić odgovorio je srpskom ministarstvu pravde da optužnice neće uručiti i vratio ih, pri čemu se pozvao na Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, koji su u septembru 1997. potpisali tadašnji ministri spoljnih poslova dve države, Mate Granić i Milan Milutinović. Tim ugovorom Hrvatska i Srbija mogu da odbiju pružanje pravne pomoći ako je to u suprotnosti sa njihovim javnim poretkom. Hrvatska je to odbijanje obrazložila time da je optužnicu podiglo vojno tužilaštvo JNA, da je optužnica za genocid neosnovana, jer da je genocid postojao, njime bi se sasvim sigurno bavio Haaški sud i konačno, dokazi navedeni u optužnici su "iskazi zarobljenih branilaca Vukovara iznuđeni fizičkom prisilom u srpskim logorima". Optužnice je 10. avgusta 1992. podiglo tadašnje jugoslavensko Vojno tužilaštvo i prosledilo ih Vojnom sudu u Beogradu i u njima se na 26 stranica Šeks, Vekić, Glavaš i Merčep terete da su s umišljajem podstrekivali 40 vukovarskih branilaca koji su takođe optuženi na izvršenje krivičnih dela genocida i oružane pobune. Njih četvorica se terete da su kao ovlašćeni predstavnici organa vlasti Hrvatske i čelni ljudi u HDZ-u za Slavoniju u februaru i martu 1991. govorili i zalagali se za uništenje Srba u Hrvatskoj. Oni su osmislili akciju čišćenja koja je počela smenjivanjem Srba s političkih i privrednih funkcija, a nastavila se njihovim proterivanjem i fizičkom likvidacijom. Vekić je tada bio ministar unutrašnjih poslova, Merčep njegov savetnik i komandir jedinice MUP-a koja se povezuje s likvidacijama Srba u Zagrebu i zapadnoj Slavoniji, ali i Vukovaru i Gospiću. Šeks je bio šef kriznog štaba za Slavoniju i kasniji vojni tužilac, šef Sabora i visoki rukovodilac HDZ-a, dok je Glavaš bio šef kriznog štaba za Osijek. Ako Srbija, nakon što su optužnice vraćene u Beograd, reaguje tako da imena Šeksa, Vekića, Glavaša i Merčepa stavi na "crvene poternice" Interpola, Hrvatska će preduzeti sve da se objasni neosnovanost optužbi. "Sad se zaista obe strane ponašaju kao uvređena deca. Jedni ponavljaju greške od prošlog puta kad šalju stare i napola izmišljene optužnice, drugi se ponašaju uvređeno", rekao je za Tanjug politički analitičar Žarko Puhovski, ističući da nije čuo da postoji "koncept uvređene države". Puhovski je komentarisao i analizu "Večernjih novosti" po kojoj se ratni zločini u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj različito kažnjavaju, pri čemu Srbi za slično delo uvek dobiju najteže kazne, što je naročito vidljivo u Hrvatskoj. "Specijalni sud za ratne zločine u Beogradu je najbolji sud na području bivše Jugoslavije, ali je problem s Vrhovnim sudom koji je niz dobro obrazloženih presuda poništio ili vratio", rekao je Puhovski i dodao da su suđenja za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ipak "najbolja posledica postojanja Haškog suda". "Da nije bilo Haškog suda nigde ne bi bilo suđenja za ratne zločine, koliko god Haški sud nije idealan", rekao je Puhovski. Osvrnuo se i na presude u Hrvatskoj koje su različite, jer nema jedinstvanog kriterijuma. "Imali smo veoma korektno suđenje kad je reč o Mirku Norcu i suđenju za ''Medački džep'' 1993, za sada suđenje Merčepu izgleda korektno, ali suđenje za Kerestinec, bez obzira na to što se radi o prvostepenoj presudi je frapantno. Meni je neshvatljivo da prihvatite kvalifikaciju za mučenje 36 srpskih zarobljenika i civila i onda osudite ljude na najviše tri godine (zatvora)", rekao je Puhovski. "Kada su u pitanju okrivljeni sa srpske i hrvatske strane, suđenja u Hrvatskoj sve vreme su pristrasna i nedovoljno profesionalna", izjavio je predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac, dok njegov zamenik Saša Milošević ističe da će u Hrvatskoj za isto krivično delo Srbin dobiti veću, a Hrvat manju kaznu.

Komentari / 0

Ostavite komentar