Uprkost zakonima i ustavu pojedinci su i dalje u foteljama

Valerija Galić, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, iako je 13. oktobra navršila 70 godina, ostaće na funkciji bez obzira na to što je to suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine.

Naime, u samom Ustavu BiH piše da mandat sudija imenovanih u prvom sazivu traje pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

"Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija", piše u članu 6 stav 1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Ipak, uprkos Ustavu BiH, iz Ustavnog suda BiH saopšteno je da će Galićeva ostati na funkciji sve dok nadležni organi ne izaberu novog sudiju i dok novoizabrani sudija ne preuzme dužnost. To je, kako su naveli, omogućeno Odlukom o dopuni pravila Ustavnog suda od 30. maja 2024. godine.

Galićeva je na dužnost sudije Ustavnog suda BiH stupila u maju 2003. godine.

Osim Galićeve, i Mirsad Ćeman još krajem 2025. godine navršio je 70 godina, međutim i dalje obavlja funkciju sudije Ustavnog suda BiH.

Galićeva i Ćeman nisu izuzetak. I drugi zvaničnici na nivou Bosne i Hercegovine i danas su na funkcijama iako im zakoni to ne dozvoljavaju. U pojedinim slučajevima, kao što je to sa članovima Centralne izborne komisije BiH, jedan zakon isključuje drugi.

Zakon o radu jasan

Recimo, Zakonom o radu u institucijama BiH, u članu 71. jasno se navodi da radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposlenik navrši 65 godina i najmanje 20 godina staža osiguranja ili 40 godina staža osiguranja, nezavisno od godina života.

Pod istim uslovima u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH penzionišu se i državni službenici.

Međutim, primjera radi, Suad Arnautović, Jovan Kalaba i Irena Hadžiabdić, članovi Centralne izborne komisije BiH i pored navršenih 65 godina i dalje se nalaze na funkcijama. Uporište da i dalje rade, uprkos navršenim godinama života, našli su u Izbornom zakonu BiH, tačnije nametnutim odlukama od strane Kristijana Šmita.

Zanimljivo, prve izmjene Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo krajem marta 2024. godine, ali u njima nije bilo ništa u vezi sa sticanjem uslova za penziju.

Da bi to ispravio, Šmit je samo nekoliko dana nakon toga nametnuo još jedne izmjene Izbornog zakona BiH i propisao da "postojeći članovi Centralne izborne komisije BiH ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju".

U suštini, sada je situacija takva da jedan zakon kaže da je za tri člana CIK-a trebalo da prestane radni odnos, dok drugi zakon kaže da oni ne podliježu uslovu za odlazak u penziju.

(Nezavisne) Foto: Arhiv/Schreenshot