Sjećanje na žrtve "Oluje": Da se ne zaboravi marama plava

Kod hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci večeras je održana komemorativna akademija povodom 31 godine od egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine u zločinačkoj akciji "Oluja". Akademiju “Da se ne zaboravi marama plava" organizovao je Dokumentaciono - informacioni centar "Veritas". 

Srpska književnica i scenarista Nataša Drakulić je prije više od 3 decenije spasavajući život napustila svoje ognjište u Korenici i u koloni prognanih Srba uputila se u nepoznato. Danas kaže da je ponosna što je kako navodi “pretekla” `Oluju`.

"Za nas je ovaj grad, a i meni lično, jako važan jer je bio grad koji smo prvi vidjeli i gdje smo saznali da su se neki naši izvukli. Grad mira gdje uvijek dolazim kao u svoju drugu kuću", poručila je Drakulićeva.

U ofanzivama hrvatske vojske i policije te jedinica HVO-a na Baniju, Liku, Kordun, sjevernu Dalmaciju sa vjekovnih ognjišta je protjerano preko 200 hiljada krajiških Srba, kaže direktor "Veritasa" Savo Štrbac.

"Okidač za taj veliki krajiški egzodus je ne tolika nadmoć hrvatske vojske koliko strah od onoga šta bi napravili ti vojnici u neposrednom kontaknu sa narodom. Krajina nije imala profesionalnu vojsku. Branili su je radnici, seljaci, profesori, doktori svoje kuće", rekao je Štrbac.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je poručio da je ovo prvi put da Banjaluka u svojim kapacitetima obilježava ovaj težak i mučan istorijski događaj.

"Za mene je važno što se Banjaluka odvažila da bude prvi grad koji ima budžetsku stavku za naš narod koji tamo živi. U Lici, Dalmaciji, Baniji, Kordunu i da ulažemo tamo i u naše klubove koji postoje, kulturno-umjetnička društva. S druge strane, razmišljamo da jedan kulturni centar Krajišnika bude izgrađen u Banjaluci i radimo na tome", kaže Stanivuković.

Ovi ljudi su poslije Srba sa Kosova i Metohije najviše stradali, rekao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

"Danas je važno govoriti istinu i pravim riječima nazvati da je `Oluja` bila agresija na Republiku Srpsku Krajinu, da je to bila zločinačka akcija, da je to bilo najveće etničko čišćenje Srba na prostoru bivše Jugoslavije", kaže Budimir.

U okviru obilježavanja otvorena je i izložba da se ne zaboravi granatiranje hrvatske vojske na izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti i Svodni, a prikazan je i dokumentarni film "Petrovačka cesta". Prema podacima "Veritasa" poginulo je i nestalo više od 1900 ljudi, a među žrtvama je 566 žena i desetoro djece mlađe od 14 godina.

(BN) foto: BN