SNSD kažnjen zbog Dodikovih tvrdnji o izbornim tehnologijama

CIK je zaključio da je Dodik tvrdnjama o elektronskom namještanju izbora dezinformisao birače i prekršio Izborni zakon.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparensi internešnela u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.

TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a. 

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara 

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je  istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a.  

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta.

Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo. 

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebalo da suzi mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo da smanji prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.  

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova 

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila  na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća. 

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.  

Ipak, Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana.  Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u Republici Srpskoj.

(Transparentno) Foto:  AP