Alarm upaljen: Sve veći broj učenika napušta školu

 – Srednjoškolsko obrazovanje u Republici Srpskoj suočava se s ozbiljnim izazovom. Sve veći broj učenika trajno napušta školske klupe i odriče se diplome, čime svjesno postaju nekvalifikovana radna snaga.

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u školskoj 2024/2025. godini srednje obrazovanje je zbog lošeg uspjeha napustio 201 učenik, od čega 128 dječaka i 73 djevojčice.

Kriza sistema vrijednosti: Ocjena ispred znanja

Sociolog Stanislav Tomić upozorava da je ključni problem u duboko narušenom sistemu vrijednosti u kojem se snalažljivost cijeni više od stvarnog znanja, dok se u samom obrazovnom procesu insistira isključivo na formalnim ocjenama.

„Ako vidite da u životu loše prolaze ljudi koji nešto znaju, a bolje – uslovno rečeno – prolaze oni koji se ne ističu znanjem, onda je to loša poruka mladim ljudima. Zapitaće se zašto bi se mučili godinama kada vide da je neko ko nije učio prošao mnogo bolje i stekao više. Nažalost, materijalni status je postao dominantno mjerilo uspjeha“, ističe Tomić.

On naglašava da reforma mora krenuti od porodice, ali i iz samog obrazovnog sistema iz kojeg je neophodno eliminisati formalizam. Prema njegovim riječima, pristup u kojem je ocjena vrhovno mjerilo stvara stres i rani otpor prema školi.

Između sporta, posla i nedostatka podrške

Da loš uspjeh nije jedini razlog napuštanja školovanja, potvrđuje Aleksandar Matić, direktor Srednje stručne škole „Janja“. On objašnjava da iza odluke o napuštanju škole često stoji složen sklop životnih okolnosti.

Izostanak podrške: Nedovoljan angažman i podrška roditelja u ključnim momentima.

Preopterećenost sportom: Pritisak sportskih klubova koji od mladih zahtijevaju intenzivnije treninge koje je teško uskladiti sa školskim obavezama.

Rano zaposlenje: Pokušaj brze zarade i ulazak u poslove na uštrb obrazovanja.

„Na taj način ulazimo u začarani krug u kojem učenici jednostavno ne mogu da postignu i jedno i drugo“, pojašnjava Matić.

Povratak u klupe: Rad na crno više nije opcija

Ipak, u praksi se bilježe i pozitivni primjeri u kojima se učenici nakon određenog vremena vraćaju u školske klupe i postižu čak i bolji uspjeh nego ranije.

Matić ističe da pojačane inspekcijske kontrole i suzbijanje rada na crno direktno utiču na svijest mladih i njihovih roditelja o važnosti formalnog obrazovanja.

„Mnogi učenici pokušaju da rade bez diplome, ali kako se vrata za rad na crno zatvaraju, oni i njihovi roditelji shvataju da je diploma neophodna. Mladi sa srednjoškolskom diplomom i potrebnim znanjem mogu pronaći pristojne poslove i u zemlji i u inostranstvu, dok je bez završene srednje škole danas gotovo nemoguće doći do korektnog zaposlenja“, zaključuje Matić.

(BN) Foto: BN