Koliko Republika Srpska godišnje prihoduje, a koliko živi od kredita?

Budžet Republike Srpske za tekuću godinu projektovan je na rekordne iznose, ali iza istorijskih cifara krije se sve izraženiji jaz između onoga što privreda i građani mogu da uplate u kasu i onoga što se mora pozajmiti sa strane. Detaljna analiza budžetskog okvira pokazuje precizan odnos između realnih prihoda od poreza i stope zaduživanja bez koje bi javna potrošnja pretrpjela ozbiljan kolaps.

Usvajanjem rebalansa budžeta, ukupni budžetski okvir za Republiku Srpsku podignut je na istorijski maksimum. Međutim, struktura punjenja ove kase jasno oslikava dugogodišnju ekonomsku realnost – domaći porezi pokrivaju tek dio potreba, dok se ostatak u milijardama nadomješta kreditima.

​Porezi drže stabilnost: Koliko zaradimo sami?

​Najčvršći stub budžeta i dalje ostaju porezi. Prema zvaničnim podacima iz rebalansa, Republika Srpska po osnovu poreza i doprinosa godišnje prikupi oko 5,32 milijarde KM.

​Najveći dio ovog priliva dolazi iz dva ključna izvora:

​Indirektni porezi: Prihodi od PDV-a, akciza i carina, koji se prikupljaju na nivou BiH pa potom raspoređuju entitetima.

Doprinosi: Prihodi za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), koji iznose blizu 1,97 milijardi KM i direktno se usmjeravaju na isplatu penzija.

​Iako su poreski prihodi zabilježili blagi rast u odnosu na prvobitne planove, oni su i dalje nedovoljni da samostalno pokriju sve rashode, prvenstveno zbog visoke javne potrošnje, obimne administracije i ogromnih obaveza po ranijim dugovanjima.

​Kreditna zavisnost: Koliko živimo na dug?

​Ono što nedostaje u kasi, Republika Srpska nadomješta zaduživanjem na domaćem i stranom finansijskom tržištu.

​Prvobitni plan je predviđao dugoročno zaduživanje od 1,690 milijardi KM. Međutim, usvajanjem rebalansa budžeta, gornja granica dugoročnog zaduženja dramatično je pomjerena nagore – za čak 804 miliona KM – čime je ukupni planirani iznos zaduživanja za ovu godinu dostigao cifru od gotovo 2,49 milijardi KM.

​Zaduživanje se odvija kroz dva paralelna kanala:

​Domaće tržište (emisije na Banjalučkoj berzi): Redovnim aukcijama trezorskih zapisa (kratkoročni dug) i dugoročnih obveznica, gdje su glavni kupci domaće komercijalne banke.

​Inostrano tržište: Izlaskom na međunarodne berze, sklapanjem aranžmana sa stranim komercijalnim bankama i povlačenjem tranši kredita od međunarodnih finansijskih institucija.

​Odnos snaga u budžetu

​Kada se podvuče crta, matematika budžeta Republike Srpske je jasna:

​Na svake dvije konvertibilne marke koje Republika Srpska sama zaradi i prikupi od poreza, ona mora da pozajmi skoro jednu dodatnu marku kroz kredite i obveznice kako bi održala likvidnost, isplatila tekuće obaveze i servisirala stare dugove.

Dok vlasti naglašavaju da je zaduživanje neophodno za pokrivanje dospjelih rata starih kredita i nastavak kapitalnih investicija, ekonomska struka upozorava da ovoliki procenat učešća dugova u ukupnom budžetu predstavlja ozbiljan teret za domaću ekonomiju na duže staze.

(BN) Foto: Društvene mreže