Šta može Ustavni sud BiH, ali neće da to uradi

Na konferenciji za medije Ustavnog suda BiH, održanoj 15. maja ove godine, predsjednik tog suda Mirsad Ćeman, između ostalog, je iznio podatak o alarmantnom broju neriješenih predmeta u tom sudu, koji je dostigao 13.000.

Dr Milan Blagojević

Istakao je da je broj neriješenih slučajeva iznosio manje od tri hiljade do trenutka dok je taj sud bio popunjen svim sudijama, a da je do povećanja tog broja došlo nakon što je dvoje sudija iz Republike Srpske prestalo da radi u Ustavnom sudu, a vlasti Republike Srpske neće da imenuju nove sudije.

Zbog toga predsjednik Ustavnog suda BiH sav teret odgovornosti za veliki broj neriješenih predmeta sa tog suda prebacuje na vlasti u Republici Srpskoj.

Međutim, u svemu tome ima ne mali dio odgovornosti i na Ustavnom sudu BiH.

Naime, u strukturi ogromnog broja neriješenih predmeta ubjedljivo najveći broj njih čine predmeti po apelacijama. Za te predmete je Pravilima Ustavnog suda BiH (član 10. Pravila) propisano da ih rješava Veliko vijeće koje, prema istim Pravilima, čine samo domaće sudije, izabrane od strane nadležnih zakonodavnih organa entiteta (četvoro sudija iz Federacije BiH i dvoje iz Republike Srpske).

Postojeći problem ogromnog broja neriješenih predmeta mogao bi u priličnoj mjeri biti smanjen time što bi Ustavni sud BiH i u postojećem sastavu od sedam svojih sudija mogao da izmijeni odredbe člana 10. svojih Pravila, po kojima Veliko vijeće čine samo domaće sudije, tako što bi umjesto toga propisao da članovi u Velikom vijeću mogu biti i dvoje inostranih sudija, od postojećih troje, a zašto ne i svo troje njih u slučaju da, recimo, i iz Federacije BiH bude nedostajalo troje sudija zato što, opet primjera radi, taj broj neće da imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, kao što većina Narodne skupštine neće da imenuje dvoje sudija iz Republike Srpske.

Ustavni sud BiH to može učiniti, samo da hoće sve ove godine, jer je on nadležan da donosi (i mijenja) svoja Pravila, svaku njihovu odredbu. 

Time bi omogućio ubrzavanje rješavanja velikog broja neriješenih predmeta, što bi bilo od značajne koristi brojnim apelantima.

Nažalost, Ustavni sud BiH godinama ništa nije preduzeo u tom pravcu, već bi sav teret odgovornosti da prebaci na političare, iako i on može i te kako da poradi na otklanjanju zastoja u svom radu.

Dr Milan Blagojević