Nezavisno pravosuđe ključ za borbu protiv korupcije u BiH

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ugostila je na radnom sastanku u Sarajevu ambasadoricu Švedske u BiH Helenu Lagerlöf, ambasadoricu Norveške u BiH Else Kathrine Biering i ambasadora Danske u BiH Ågea Sandala Møllera.

Riječ je o ambasadorima nordijskih zemalja koje su vodeće u svijetu u borbi protiv korupcije i čiji sistemi mogu biti dobar primjer drugim zemljama kako se izboriti s ovom pošasti koja je odavno zahvatila sve pore bh. društva

Sastanak je bio posvećen razmjeni iskustava i izazovima u borbi protiv korupcije u BiH, s posebnim fokusom na ulogu parlamentarnog nadzora, pravosuđa, medija i civilnog društva.

Predsjednik Komisije Branislav Borenović (PDP) istakao je da je Komisija u ovom mandatu po prvi put formirana kao stalno radno tijelo Predstavničkog doma, s jasnim mandatom parlamentarnog nadzora u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru.

Kako je naveo, cilj Komisije je da kroz institucionalne mehanizme podstakne borbu protiv korupcije i unaprijedi saradnju s pravosuđem, ali i međunarodnim institucijama.

'U dvije godine održali smo 22 sjednice i organizovali sedam javnih saslušanja, što je mehanizam koji se ranije gotovo nije koristio, a pokazao se kao izuzetno važan alat za otvaranje tema korupcije', rekao je Borenović.

Interes za sprečavanje korupcije kroz Plan rasta

Ambasadorica Norveške Else Kathrine Biering dodatno je otvorila pitanje saradnje Komisije s medijima i civilnim društvom, dok je ambasador Danske Åge Sandal Møller pitao kako Komisija vidi implementaciju antikorupcijskih obaveza iz Plana rasta EU.

Odgovarajući na to, Borenović je naglasio da je neophodan snažan monitoring evropskih institucija nad trošenjem sredstava.

'Evropske institucije moraju imati jasnu sliku kako se troši novac poreskih obveznika. Nažalost, vjerujemo da će evropski monitoring biti efikasniji od domaćih institucija', rekao je.

Odgovarajući na pitanje o medijima i njihovoj saradnji s Komisijom, Borenović je ukazalo na paradoks da javni servis u Republike Srpske, gotovo uopšte ne prati rad Komisije, dok nezavisni mediji pokazuju veći interes.

Posebno je istakao pitanje izborne korupcije kao temelja svih drugih oblika korupcije.

Borenović je goste upoznao i s tim da su on i Grković među poslanicima opozicije iz Republike Srpske, koji su u Predstavničkom domu uputili u proceduru rigorozan  Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTV), jer smatraju da je pravosudnom sistemu u BiH potrebna 'šok-terapija'.

'Tri godine smo čekali da vlast predloži i usvoji zakon o VSTV-u, ali se to nije dogodilo. Zbog toga smo, tragajući za rješenjem, predložili zakon koji smatramo ozbiljnim i u velikoj mjeri usklađenim s onim što su ranije usaglasili Ministarstvo pravde BiH i sam VSTS. Ovo radimo zbog budućnosti ove zemlje', rekao je Borenović.

On je naveo da su zbog toga suočeni s otvorenim nezadovoljstvom pojedinaca iz VSTS-a upravo zato što je predložen zakon čija provedba bi dovela do toga da su se enki prepoznali da više ne bi bili u VSTS-u.

'Razlike u odnosu na prethodna rješenja nisu velike, ali su suštinske. Predložili smo da mandat članova VSTS-a traje pet godina, bez mogućnosti uzastopnog drugog mandata. Smatramo da deset godina boravka u VSTV-u stvara prostor za klanove i zatvorene krugove moći. Jedan mandat je sasvim dovoljan', istakao je.

Kao posebno problematično pitanje, Borenović je izdvojio provjeru imovine i integriteta članova VSTS-a.

'Jasno smo predložili da niko ne može biti imenovan niti sjediti u VSTV-u dok ne prođe kompletnu provjeru,  od porijekla imovine do svih elemenata koje podrazumijeva permanentni vetting. Ako mi kao izabrani zvaničnici svake godine popunjavamo imovinske kartone, ne vidim nijedan razlog da to ne rade i članovi VSTS-a', rekao je.

Dodao je da je neprihvatljivo da osobe koje nisu prošle provjere budu imenovane u najvažnije pravosudno tijelo u zemlji.

'Upravo tu vidimo najveći otpor i strah od zakonskih rješenja koja su potpuno u skladu s evropskim standardima“' kazao je.

Borenović je poručio da nema problem s tim da članovi VSTS-a imaju veće plate i snažne institucionalne garancije, ali da imovina mora biti objašnjiva.

 'Ako je neko zaradio 200.000 evra, a danas ima imovinu vrijednu dva miliona i pritom odbija da popuni imovinski karton, onda tu nešto očigledno nije u redu', zaključio je Borenović.

Sastanak je zaključen porukom o potrebi jačanja saradnje Komisije za borbu protiv korupcije s tijelima u nordijskim zemljama, te razmjeni najboljih parlamentarnih praksi u borbi protiv korupcije.

(Raport)