Višegrad: Velike količine otpada u Drinskom jezeru

Višegodišnji, a zapravo višedecenijski problem plutajućeg otpada u Višegradu i ove godine kulminira slikama koje se iznova ponavljaju.

Rijeka Drina, umjesto simbola prirodne ljepote i turističkog potencijala, sve više poprima obrise najveće otvorene deponije u regiji.

Ogromne količine otpada koje su se posljednjih dana nagomilale na Drinskom jezeru još jednom su ogolile potpuni izostanak sistemskog rješenja i političke odgovornosti nadležnih institucija.

Na ovaj problem godinama upozorava Dejan Furtula, aktivista iz Višegrada i član Eko centra, koji ističe da se uprkos brojnim obećanjima, najavama i povremenim "vatrogasnim" intervencijama, suštinski ne mijenja ništa.

Zašto izostaju sistemska rješenja?

"Višegodišnji problem plutajućeg otpada jasno pokazuje potpuni izostanak političke volje i odgovornosti svih nivoa vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Otpad svake godine ponovo dolazi, a sistemsko rješenje ne postoji", upozorava Furtula.

Prema njegovim riječima, količine otpada koje su ove godine stigle u Višegrad potvrđuju da institucije nisu uradile apsolutno ništa kako bi problem trajno riješile.

Izuzetak je, kako navodi, samo 2022. godina, kada su zabilježene još veće količine smeća, dok se u svim ostalim godinama problem ponavlja u nešto manjem, ali i dalje alarmantnom obimu.

"To jasno govori da su dosadašnje mjere bile isključivo kozmetičke, ako su uopšte i postojale", ističe Furtula.

"Obraćali smo se svim nadležnim institucijama u Republici Srpskoj, pozivajući ih da podrže projekat od javnog interesa. Nijedna nije pokazala spremnost da preuzme odgovornost, iako se radi o problemu koji direktno ugrožava životnu sredinu, turizam, zdravlje ljudi i međunarodni ugled ove zemlje", kaže Furtula.

Smeće iz tri države

Cijena tog institucionalnog nemara, dodaje, danas je više nego vidljiva, otpad je i dalje tu, rijeka je i dalje talac nečinjenja, a građani Višegrada ponovo su prepušteni sami sebi.

Problem plutajućeg otpada dodatno komplikuje njegova prekogranična dimenzija.

Ogromne količine smeća u Drinsko jezero ne dolaze samo iz okolnih gradova, već se rijekom Lim slijevaju iz Srbije, dok Drinom pristižu i iz Crne Gore.

Uprkos tome, izostaje ozbiljna regionalna saradnja i koordinacija, bez koje trajno rješenje nije moguće.

"Plutajući otpad u Višegradu odavno nije samo ekološki, već prije svega politički problem. Dok god nadležni budu bježali od odgovornosti i prebacivali krivicu sa jednog nivoa vlasti na drugi, ovaj problem će se iz godine u godinu ponavljati", poručuje Furtula.

Dok institucije šute ili reaguju tek kada slike otpada preplave javnost, Drina se postepeno pretvara u simbol sistemskog neuspjeha, rijeku koja umjesto života nosi smeće, a umjesto rješenja, gomila pitanja bez odgovora.

(Klix)