Nije šija nego vrat: Direktorske plate sa tri skočile na 3,5 hiljade KM

Dok javna preduzeća u Republici Srpskoj tonu u milionske dugove, Vlada je odlučila da podigne prag direktorskih plata na 3.500 maraka. Dok premijer Savo Minić tvrdi da je riječ samo o "tehničkoj promjeni limita", borci i opozicija poručuju da je u Srpskoj neuspjeh postao najprofitabilnije zanimanje.

Vlada Republike Srpske uvela je nove limite za plate direktora javnih preduzeća. Dok javni sektor bilježi stotine miliona maraka duga, premijer Savo Minić potpisao je odluku kojom se plata rukovodilaca gubitaša povećava na tri i po hiljade maraka.

Opozicija i ekonomisti upozoravaju: umjesto odgovornosti za haos i kriminal, vlast je izabrala da nagradi poslušne kadrove novcem građana.

Dok javna preduzeća tonu u dugove, umjesto obećane odgovornosti za haos i, kako je iz vrha vlasti ranije rečeno, "organizovanu bandu" u Šumama, Vlada donosi zaključak: gornji limit plate direktora ide do 3.500 KM, a izvršnih direktora do 3.000.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tomica Stojanović, ističe da vlast ovakvim potezima direktno motiviše nestručne kadrove na korupciju.

"Vlast ih motiviše da se slobodno mogu baviti kriminalom i korupcijom, jer čak i kad se na to ukaže, sve prođe nekažnjeno i zamaskira se. Javna preduzeća su danas više urušena nego u ratu. Od 220 preduzeća, mislim da samo dva ili tri rade pozitivno", naglašava Stojanović.

Ovo povećanje je, prema ocjeni opozicije, nagrada bez pokrića. Slaviša Marković, poslanik PDP-a, podsjeća na frapantne cifre gubitaka koje rukovodioci ostavljaju iza sebe.

"Dug Željeznica je 334 miliona, dug Fonda zdravstva 220 miliona, a Elektroprivreda bankama duguje preko 150 miliona maraka. Uprkos gubicima u Šumama i Elektroprivredi, Vlada je odlučila da direktore dodatno stimuliše, dok pitanje odgovornosti niko ne postavlja", kaže Marković.

S druge strane, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić odbacuje optužbe medija i javnosti. On tvrdi da je riječ o odluci iz 2014. godine i da promjena "plafona" plate ne znači nužno i veće isplate.

"Mediji pišu kao da smo povećali plate direktorima i gubitašima – nismo. To je odluka iz 2014. godine, samo je promijenjen limit sa 3 na 3,5 hiljade, a to uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje", kategoričan je Minić.

Međutim, objašnjenja premijera malo znače onima koji su stvarali Republiku Srpsku. Kontrast između 500 maraka, za koliko je podignut direktorski limit, i jedne marke, koliko iznosi povećanje boračkog dodatka, izazvao je ogorčenje.

Radoslav Borovčanin, potpredsjednik GBO Bijeljina, kaže da borci dobijaju samo obećanja pred izbore. "Direktori koji su upropastili preduzeća imaće povećanje od 500 maraka, dok borci čekaju tu jednu marku. Opet ćemo pred izbore slušati ista obećanja", poručuje Borovčanin.

Marković dodaje da je ovo najbolji pokazatelj odnosa vlasti prema građanima: "Za borce jedna marka, za penzionere 20, a za direktore 500 maraka mjesečno."

Ekonomisti upozoravaju da bi u privatnom sektoru ovakvi rezultati vodili ka momentalnim otkazima, a ne povišicama.

"U privatnim preduzećima bi ovi direktori prvo imali smanjenje plata, a zatim bi bili otpušteni. U javnim preduzećima imamo nagrade, što je potpuni paradoks", zaključuje ekonomista Milenko Stanić.

Dok Vlada tvrdi da je podigla samo limit, stvarnost na terenu pokazuje da se prostor za veće isplate bez rezultata širom otvara.

Dugovi ostaju, odgovornost izostaje, a račun, kao i do sada, platiće građani.

(BN) Foto: Srna