Mrežarina poskupila, a domaćinstva u mraku za praznike

Odlukom vlasti u Republici Srpskoj građani i privreda će od februara plaćati za 10 odnosno 6 odsto skuplju mrežarinu na računima za električnu energiju.

U međuvremenu elektromreža je ponovo popustila pod prvim snijegom, pa su hiljade građana širom Republike Srpske praznične dane proveli bez struje.

Elektroprivreda Republike Srpske ponovo je pala na ispitu. Dotrajala srednje i niskonaponska mreža ponovo se urušila pod snježnim padavinama.

Brojna domaćinsktva od Krajine, preko Semberije do istoka Republike Srpske praznike su provela u mraku.

U pojedinim mjestima struje nije bilo i po nekoliko dana. Ista situacija se ponvalja svake godine čim padne snijeg ili zaduva jači vjetar.

"Tako se izdvaja situacija u Kmećanima gdje je prošle godine 33 dana ili 10% godine ta domaćinstva nisu imala električnu energiju. To je značilo da je svako domaćinstvo cijeli zamrzivač za zalihama mesa morao baciti jer je prekid toliko trajao da se sva ta hrana pokvarila i to je tužna realnost u kojoj se nalazi Republika Srpska", kaže Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

U međuvremenu građane očekuju veći računi za struju zbog povećanja cijene mrežarine. Ova stavka, koja se naplaćuje za održavanje elektromreže je povećavana i u prethodnim godinama, ali stanje na terenu ne da nije popravljeno, nego je još gore.

"I upravo zbog toga predao sam zahtjev generalnom direktoru Elektrokrajine za održavanje sastanka gdje bi bilo jasno rečeno kakav je plan rekonstrukcije. Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore spremni smo da zajedno sa mještanima pokrenemo peticiju", kaže Kresojević. 

Nadležni su ponovo saopštili da je do kvarova došlo zbog snijega i obrušavanja drveća preko elektromreže.

Međutim niko ne govori o odgovornosti raznih uprava u sistemu Elektroprivrede koje su svjesno zapustile srednje i niskonaponsku mrežu. Decenijama se u istu ne ulaže, a mnogi elementi sistema datiraju još iz vremena Titove Jugoslavije.

"Znamo kako se upravlja ovim sistemom, kakve su zapravo tu javne nabavke i koliko se sredstava kroz te javne nabavke netransparentno troši umjesto da se ulaže u ono što bi trebalo. Znamo isto tako da imamo prisutnu partokratiju.

Takođe imamo viška zaposlenih u svakom distributivnom preduzeću, ali manjka onih koji su izvršioci ovih zadataka o kojima sam pričao koji su na terenu i rade na održavanju distributivne mreže", kaže Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu.

Ekonomisti duže vrijeme upozoravaju da raspad elektromreže prati i očajno stanje drugih sistema. Pa smo došli u situaciju da ono što bi trebalo da pomaže građanima, sada im pravi probleme, pa čak izaziva i opasnost.

"Vidimo da nam je elektrosistem u potpunom kolapsu, vidimo da nam je kanalizacija stara desetinama godina, 50 ili 70.. Vodovodi.. Sve je to već postalo vrlo kontaminirano za građane, vrlo opasno. To su veliki infrastrukturni projekti koji se moraju napraviti da bi građani bili sigurni u tu infrastrukturu", smatra ekonomista Draško Aćimović.

Rekonstrukcija prenosnog sistema međutim ne može se raditi ad hok ili na stihijski način. Neophodno je obezbijediti stubove, kablove, transformatore i ostalu opremu te naravno za sve to obezbijediti novac.

Do sada je u Elektroprviredi za ovo novca nedostajalo, dok su stotine miliona maraka otišle na izgubljene arbitraže, sumnjive ugovore i radnje preko kojih je javni novac nerijetko usmjeravan i u privatne džepove.

(BN)