Bobar banka: Milioni nestali, suđenje traje, krivca nema?!

Gotovo devet godina nakon podizanja optužnice za propast „Bobar banke“, jednog od najvećih bankarskih skandala u Republici Srpskoj, maratonsko suđenje pred Sudom BiH još nema ni prvostepenu presudu.

U stečaju, povjerioci potražuju oko 214 miliona maraka – a do danas im, prema dostupnim podacima, nije isplaćena ni jedna jedina marka.

Propast Bobar banke, kako se danas vidi, ima dva lica – dugotrajno suđenje u Sudu BiH i stečaj u kome povjerioci godinama čekaju svoj novac.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, od 2009. do 2014. godine organizovana grupa, predvođena Darkom Jeremićem, finansijskim malverzacijama i zloupotrebama nanijela je štetu od najmanje 122,5 miliona maraka i dovela banku do sloma.

Optužnica je potvrđena još 2017. godine, ali ni danas nema prvostepene presude.

Na početku postupka optuženo je 16 osoba iz uprave i nadzora banke i povezanih firmi, među njima i bivša direktorica IRB-a RS Snežana Vujnić.

Danas se proces vodi protiv manjeg broja optuženih – jer je tadašnja direktorica Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac u izdvojenom predmetu pravosnažno oslobođena optužbi, a pojedini optuženi su u međuvremenu preminuli.

Glavni predmet je više puta razdvajen zbog bolesti optuženih i činjenice da ih sud često nije nalazio na prijavljenim adresama, a posljednje ročište održano je u avgustu ove godine.

Advokat Miodrag Stojanović, čija kancelarija zastupa dio optuženih, kaže da je ovo jedan od predmeta na kojima pravosuđe BiH polaže „ozbiljan ispit“ – i da ga, prema njegovoj ocjeni, nije položilo.

„Ako bih gledao do sada kako je tekao taj predmet, rekao bih da pravosuđe BiH, prije svega mislim na Tužilaštvo i Sud BiH, taj ispit definitivno nije položilo“, poručuje Stojanović.

Dok proces tapka u mjestu, opozicija tvrdi da bez političke pozadine ovakav skandal ne bi mogao ni nastati, ni trajati ovoliko dugo. Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković podsjeća da je u Bobar banci bilo oko 125 miliona maraka budžetskih sredstava – novca IRB-a, Fonda za zapošljavanje, Fonda za dječiju zaštitu i Garantnog fonda.

„Ono što je skandalozno je da je 125 miliona budžetskih sredstava bilo u Bobar banci, da su ta sredstva propala i blokirana, a da niko za to nije odgovarao“, kaže Marković.
On tvrdi da su se ta sredstva „svjesno gurala“ u Bobar banku kako bi se održala likvidnost, dok su se krediti od više stotina hiljada maraka dijelili povezanim firmama i stranačkim kadrovima.

„Kada pogledate listu tih kredita, vidjećete da se radi o licima koja su bila ključna u SNSD-u. Današnji direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović podigao je kredit u Bobar banci, direktor Elektrodistribucije Pale Ljubomir Mrda takođe je dobio par stotina hiljada maraka kredita i do danas ih nije vratio. Puno funkcionera iz SNSD-a iz tog vremena podizalo je kredite, tadašnji šef izbornog štaba SNSD 2014. godine takođe je podizao kredite i nikad ih nije vratio. To jasno pokazuje da je ovdje postojala sprega politike i vlasti“, tvrdi Marković.

Da je riječ o klasičnoj pljački sa političkom zaštitom, smatra i poslanik SDS-a u NSRS Mirjana Orašanin.
„Postavlja se pitanje koliko je novih milionera izrodila propast Bobar banke. Sigurna sam da se radi o desetinama novih milionera koji su nastali zahvaljujući propasti ove banke“, kaže ona.

Paralelno sa maratonskim suđenjem, Bobar banka je od 2017. godine u stečaju. U međuvremenu su se promijenila četiri stečajna upravnika, a povjeriocima, koji potražuju oko 214 miliona maraka, do danas nije isplaćena ni marka. Novi, četvrti stečajni upravnik Aleksandar Vićanović na funkciji je od 1. decembra.

„Imamo prilično odmaklu fazu stečajnog postupka u smislu provedenih radnji i ono što mogu reći i najaviti jeste da bi u narednom periodu trebalo da stvorimo uslove da se može izvršiti barem neka djelimična dioba“, kaže Vićanović.

Ipak, priznaje da povjerioci ne mogu očekivati da će im biti isplaćen veći dio potraživanja.

„Od tih 214 miliona potraživanja, po sadašnjoj procjeni vrijednosti imovine i potraživanja, koja nije ni blizu te cifre, plašim se da u smislu namirenja taj procenat neće biti nešto značajan“, navodi on.

Advokat Miodrag Stojanović ide i korak dalje, tvrdeći da je način na koji se vodi stečaj praktično „zločin veći od onog koji se sudi u Sudu BiH“.

„Tokom cjelokupnog ovog postupka stečaja išlo se tako da sve ono što se naplaćivalo tokom dosadašnjeg toka nije otišlo na namirenje ljudi koji potražuju svoje pravo, koji su ostavili pare vjerujući bonitetu Bobar banke, nego je otišlo u troškove stečaja“, kaže Stojanović.

Na sve to nadovezuje se i gubitak povjerenja javnosti u institucije. Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH upozorava da je poruka koju ovakav slučaj šalje – porazna.

„Ovdje neko zaista mora da bude odgovoran. Nemoguće je da nakon deset godina nemamo utvrđenu odgovornost. Šalje se jedna zaista loša poruka da se očigledan kriminal isplati i da, ukoliko nema političke volje, ukoliko počinioci imaju veze sa politikom, neće biti kažnjeni. To je vrlo obeshrabrujuće“, kaže Ožegović.

Naši sagovornici zaključuju da slučaj Bobar banke, uz Banku Srpske, Vijadukt i Serdarova, predstavlja jednu od najvećih, ali nažalost i samo jednu u nizu pljački epskih razmjera koje su se, po njihovim riječima, dogodile u vrijeme vladavine SNSD-a.

(BN)