Inflacija duplo veća u BiH nego u zemljama EU (VIDEO)

Prema podacima Centralne banke BiH, bazična inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci ove godine iznosila je 4,33 odsto. Takođe, procjenjeni godišnji porast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga iznosi 4,84 odsto. Ekonomisti ističu da je na ovu inflaciju veliki uticaj imala cijena koja se odnosi na hranu i energiju, pa sve to zajedno predstavlja sistem spojenih  posuda.

Ekonomisti ističu da bazičnu inflacija od 4,33 odsto u BiH, odražava unutrašnji odnos kretanja cijena u  koje ne ulaze cijene prehrambenih proizvoda i energije. Tu inflaciju pravi uslužni sektor, koji je pod uticajem visine potrošačke korpe.

„Neko ko naprimjer iznajmljuje stanove, on mijenja svoje cijene ne zato što je došlo do nekih drugih promjena, već zato što je došlo do promjene cijena hrane i energije, pa on sa ranijom najamninom može da kupi manje, pa ukoliko je ovamo inflacija veća u smislu kretanja cijena hrane, energije i onoga što obuhvata potrošačku korpu, on povećava cijene svojih usluga. Tako da koliko god djeluje da je bazična inflacija isključila kretanje cijene ove dvije kategorije proizvoda, u suštinskom smislu pošto tu u najvećem dijelu dominiraju usluge ona odražava rast cijena i u segmentu cijena u maloprodaji“, kaže ekonomista prof. dr Predrag Mlinarević

Ekonomista Admir Čavalić kaže da na bazičnu inflaciju ove godine nije uticao međunarodni faktor kako je to bilo ranijih godina i da je u Eurozoni ove godine inflacija čak duplo manja od ove u BiH. Dodaje je riječ o unutrašnoj inflaciji čiji je razlog neodgovorna politika.

„Inflacija koju su kreirale obje entitetske vlade koje su jednostavno nominalno povećale lične iznose bruto rada , ali sa druge strane u realnom smislu značajno oštetile životni standard ne samo radnika, već svih građana BiH. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, za nadati se je da će doći do pada inflacije, razumjevajući da smo mi uvozna i mala ekonomija, i da pozitivni inflatorni trendovi unutar Evropske unije bi eventualno trebali da utiču na pad i stabilizaciju inflacije u BiH“, zaključio je ekonomista Admir Čavalić.

Sa druge strane ekonomista Svetlana Cenić napominje da u obračun inflcije ekonomisti uračunavaju i cijene hrane, i automobila, i parfema, i domaće i uvozne robe,  što nije dobro jer ne daje pravu sliku rasta inflacije, pa je potrebno hitno razdvajanje.

„Pa sada, kad vi kažete da je hljeb poskupio naprimjer 50 odsto, ali je namještaj pojefitinio dva odsto, onda u prosjeku nešto kada izračunate ispade, nije inflacija visoka. Ja sam za to da se hrana odvoji i da se posebno računa, a posebno sve ostalo, jer mi najviše trošimo na hranu. A, hrana je nešto gdje su cijene potpuno sulude da ja više ne znam kako otići na pijacu, kako otići u radnju, koliko para trebam spremiti“, naglasila je Cenićeva.

Kada je riječ o inflaciji koja se odnosi na hranu i energiju, treba napomenuti da je ona u ovoj godini u BiH čak veća od ove bazične koja je poreko 4 odsto. Razlog tome je nedostatak konkurentnosti na tržištu, gdje trgovci podižu cijene bez opravdanog razloga, a oni koji bi trebali to da sankcionišu i regulišu, ne rade svoj posao, pa kao i uvijek ispašta narod.  

(BN)