Za šest mjeseci u BiH stiglo više od 2,7 milijardi KM

U prvoj polovini ove godine iz dijaspore u BiH je stiglo više od 2,7 milijardi maraka. Ekonomisti kažu da zahvaljujući tom novcu preživljava ekonomija ali i veliki broj stanovništva.  Šta će biti kada u BiH više ne bude onih kojima je ovaj novac potreban, jer mladi sa sobom u inostranstvo povlače čitave porodice, bez namjere da se ikad vrate.

Infalciju i stalni rast cijena, mnogi građani preživljavaju zahvaljujući uplatama rodbine  iz dijapore. Prema podacima Centralne Banke BiH u prvoj polovini ove godine u BiH je iz inostranstva pristiglo više od 2,7 milijardi maraka , što je više u odnosu na isti period prošle godine. Ekonomista Admir Čavalić naglašava da je ova cifra i znatno veća, jer dosta novca iz dijaspore nije evidentirano kroz sisteme banaka u BiH.

„Zašto se taj novac vraćao, prije svega kako bi se pomoglo onima koji su ostali u BiH, penzionerima, onima koji su u stanju socijalne potrebe, ili onima koji nemaju adekvatan izvor prihoda. To objašnjava dostatoga u BiH, naprimjer, kako neko može da živi u finansijskom smislu čitav mjesec, godinu, ili više sa minimalnim penzijama, tako da vjerovatno postoji taj dodatni izvor finansijskih sredstava koji dolazi iz inostranstva“, rekao je Čavalić.

Ekomista Predrag Mlinarević ističe da je BiH jedna od rijetkih zemalja koja će uskoro imati podjednak broj stanovnika u zemlji, kao i u rasejanju.

„Negdje oko jedne petine našeg raspoloživog dohotka, znači oko 20 odsto, otpada na te doznake iz inostranstva. A, potrošnja je noseća snaga agregatne tražnje  u BiH, gdje je u funkciji model rasta zasnovan na potrošnji, pa možemo slobodno reći da su doznake iz dijaspore i bitan segment održavanja stope privrednog rasta u BiH“, naglašva Mlinarević.

Cijena potošačke korpe, komunalija, lijekova  i drugih životnih potrepština odavno ne prati plate stanovništva .Da li  bi bez  doznaka  iz inostrantstva mogli preživjeti?

„Ne bi, vjeruj mi“, „Bi, ali sa mukom“, „Vrlo teško, jer i ovi koji su tu, da bi preživjeli moraju raditi po dva posla“, rekli su anketirani građani Pala.

Ekonomisti se slažu da je glavni problem u BiH kada je riječ o dijaspori, taj što ne postoji ekonomska politika koja bi mogla da motiviše naše ljude iz inistranstva da investiraju u BIH i tako omoguće rast i održivost poslovanja.  

„Mi bi trebali da razmišljamo na planu kako da napravimo registar naših ljudi u dijaspori, u pogledu kapitala sa kojim oni raspolažu, da imamo konferencije godišnje u kojima bi smo im ponudili mogućnosti za investicije u našu zemlju, da potaknemo ono što se zove cirkularna migracija, ljudi koji su otišli, stekli znanja, i kapital da se vrate ovamo“, rekao je Mlinarević.

Ekonomista Admir Čavalić napominje  da sada u dijaspori imamo formiranu novu mladu generaciju,koja se ne misli vraćati , koja povlači čitavu porodicu sa sobom, jer su nezadovoljni ekonomskim situcijom, mogućnošću pronalska zaposlenja ali i drugim faktorima.

„Političkih, socioloških, pravnih i bilo kakvih drugih razloga. Uglavnom je kompleksan problem, i ono što je bitno naglasiti je da građani odlaze sa područja čitavog zapadnog Balkana“.

I dok naši mladi odlaze, na njihova mjesta dolaze Indijci, Nepalci, Kinezi, Filipinci i brojni drugi narodi, pa se postavlja pitanje kome ostaje BiH. Kako će BiH preživjeti, kada ovdje ne bude više ljudi kojima rodbina iz dijaspore svake godine šalje sve veće sume novca za preživljavanje.

(BN)