Režim ućutkao akademike, dekane, profesore i studente

U svakoj civilizovanoj zemlji, univerzitetski profesori, studenti i akademici su najbolji čuvar demokratskog društva i vladavine prava i prvi se pobune ako se pojavi bilo kakva devijacija u društvu. Republiku Srpsku potresaju brojni problemi, od ugrožavanja institucija do brojnih afera u koje su umiješani predstavnici vlasti, međutim iz akademske zajednice ni riječi. Rijetki su oni koji javno o tome govore.

Ćuti Akademija, ćute univerzitetski profesori, čak i na direktna ugrožavanja statusa Republike Srpske. Nisu se javljali da upozore vlast ni kada su donošeni sporni zakoni, a ni onda kada su iste poništavali i time učvrstili institucije BiH, na štetu Republike Srpske.

O udarima na Republiku Srpsku, Ne oglašava se ni Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. Na naše pitanje predsjednik Akademije bez odgovora:

"Izvinite, ovdje je riječ o gostu predsjedniku Srpske akademije. Za neke nove teme javite se pa ćemo razgovarati", kaže predsjednik ANURS Dragoljub Mirjanić. 

Javna preduzeća od Šuma do Elektroprivrede i Željeznica su na koljenima. Stotine miliona gubitaka zbog sumnjivih arbitraža i kontroverznih ugovora sa ruskim tajkunima i slovenačkim firmama. Veo tišine koji prekriva akademsku zajednicu međutim nije od juče – vlast godinama na sve načine sklanja one koji progovaraju tonom koji njima ne odgovara.

"To je nažalost sve logična posljedica samog puča koji je izvršen kada je rektor banjalučkog Univerziteta bio prof. dr Milan Mataruga. Čovjek koji je po svim referencama i kategorijama neko koga se ni akademska zajednica ni društvo neće stidjeti i baš kao takav smetao je vlasti jer je bio neko ko se zalagao za napredak stručne i naučne zajednice, a s druge strane nije bio dovoljno politički pogodan", smatra poslanik PDP-a Bojan Kresojević. 

Kresojević, koji je diplomirao na banjalučkom Ekonomskom fakultet kao najbolji student kaže da vlast godinama i formalno smanjuje ton akademskoj zajednici i disciplinuje studenstske organizacije koje takođe krasi ćutanje. Od posljednjeg većeg studentskog protesta preko 10 godina.

"Vlast je u nastavku 2020 godine i prilagodila sebi Zakon o visokom obrazovanju kako bi na odgovarajući način uspostavila direktnu političku kontrolu kada se biraju rektori, a posljedično i dekani i danas za rezultat imamo takvu atmosferu da akademska zajednica kako profesori rukovodstvo univerziteta, a tako i studenti ne reaguju na bilo kakva pitanja relevantna za stručnu i naučnu zajednicu. Krajnji rezultat je gubitak za cjelokupno društvo", kaže Kresojević.

Jedan od rijetkih koji javno komentariše probleme posebno u energetici je profesor banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša.

"Ima realno i onih koji se boje da bi neki njihov javni istup, posebno koji nije u skladu sa onim što je zvanična politika u Republici Srpskoj i kako vlast djeluje, da bi to moglo uticati čak i na neka za njih bitna dešavanja kao što su komisije, izbori u zvanja i slično. Tako da ima dosta toga što je uticalo da članovi akademske zajednice bude pasivna", smatra profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu Branko Blanuša.

Politika nezamjeranja, zatvorenost u krugovima sopstvenih interesa, kao omča oko vrata guši jednu od najvažnijih misija postojanja univerziteta.

"Što se tiče akademske zajednice, ona je na određen način dosta zatvorena u smislu borbe za stručna i naučna napredovanja od asistenata do redovnih profesora. Međutim to nije opravdanje da ne djeluje u javnom životu; ono može biti depolitizovano, profesionalno, iznad svega moralno i to mi koji se bavimo naukom zovemo treća misija razvoja fakulteta i univerziteta", smatra univerzitetski profesor Duško Vejnović.

Od koga očekivati da kritikuje vlast kad je većina profesora, posebno rukovodećih u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske – u redovima SNSD-a. Tako imamo dugogodišnju praksu gdje članovi akademske zajednice predstavljaju nijeme posmatrače svih kriza i sumnjivih radnji vlasti u Republici Srpskoj.

(BN) Foto: Arhiva