Dodikov strah i poniženje Narodne skupštine

Stoga je Narodna skupština Republike Srpske, njena vladajuća većina, povrijedila sopstveno dostojanstvo i pokazala sopstveni sluganski odnos ne samo prema Miloradu Dodiku koji joj je naredio da to učini, već i prema Kristijanu Šmitu.

Piše: Dr Milan Blagojević

Vidim kako se u svim ovdašnjim medijima provlači tvrdnja da je Narodna skupština Republike Srpske na 27. posebnoj sjednici, održanoj 18. oktobra ove godine, u slučaju svakog od zakona (njih ukupno šest) koje je stavila van snage tako postupila zato što je navodno svaki od tih šest zakona prije toga Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Međutim, to naprosto nije istina u odnosu na jedan od tih zakona i to treba zapamtiti, jer su u odnosu na taj zakon i Narodna skupština (vladajuća skupštinska većina) i Milorad Dodik kao njihov gospodar pokazali svoj strah i kapitulantstvo pred Kristijanom Šmitom.

Radi se o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine.

Taj zakon nikada nije bio predmet odlučivanja od strane Ustavnog suda BiH, jer ga je 1. jula 2023. godine poništio Kristijan Šmit. U toj Šmitovoj odluci je navedeno da se:

"Izglasavanje navedenog zakona proglašava ništavnim te taj zakon Narodne skupštine ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo i neće stupiti na snagu".

Dakle, to je razlog zašto Ustavni sud BiH nikada prije, a ni poslije toga, nije odlučivao o tom zakonu.

Stoga je Narodna skupština Republike Srpske, njena vladajuća većina, povrijedila sopstveno dostojanstvo i pokazala sopstveni sluganski odnos ne samo prema Miloradu Dodiku koji joj je naredio da to učini, već i prema Kristijanu Šmitu, jer je ne zbog odluke Ustavnog suda BiH, koje nema, već zbog odluke koju je nametnuo Kristijan Šmit 1. jula 2023. godine, ona u stvari sprovela tu Šmitovu odluku, donijevši 18.10. ove godine Zakon koji u suštini znači da nema, i kao da nikada nije ni bilo, Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

U prilog tome ne govori samo prethodno izložena argumentacija, već i ono što (ne) piše nigdje u obrazloženju Zakona Narodne skupštine od 18.10.2025. godine.

Naime, kao što se može vidjeti iz teksta tog obrazloženja u prilogu, Narodna skupština u njemu nije smjela ni da pisne o tome da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, kao što nije, i da, sve i da jeste visoki predstavnik, nema pravo, kao što zaista nema, da nameće zakone u BiH.

Takvo nešto Narodna skupština, a ni Milorad Dodik kao stvarni vladar nad tom institucijom, nisu smjeli ni da pomenu u obrazloženju tog svog zakona.

I time su, istina ne po prvi put, pokazali istinitost one Njegoševe da strah životu (čovjeku) kalja obraz često.

Dr Milan Blagojević