Paprene cijene kirija dočekale studente u Banjaluci

U većim centrima u Srpskoj, veće su i cijene stanova, a sa stalnim porastom prodajnih cijena, idu i cijene mjesečnog zakupa stana. Tako u Banjaluci u širem centru stan ćete na mjesečnom nivou plaćati minimalno 500 maraka, a kvadratni metar pri kupovini ide i do 7.000 maraka. 

Ukoliko vam je potreban stan, a nemate dovoljno novca za kupovinu, prvo za čim posežete jesu oglasi za iznajmljivanje stanova, a tamo vas čeka neprijatno iznenađenje. Cijene mjesečnih zakupa stanova svake godine vrtoglavo rastu, naročito u većim gradovima i univerzitetskim centrima, a kreću se od 500 do 1.000 maraka. Akademska godina uskoro počinje a paprene cijene dočekale su i studente.

„To je ta kategorija stanova koji su jeftiniji, koji su bliže Univerzitetu, bliže kampusu, gdje su povezani javnim saobraćajem, oni obično traže manje stanove ili eventualno veći stan, pa se udružuju pa zajedno dijele te troškove. Druge dvije kategorije, kako mi to klasifikujemo, su stanovi za porodice i treća ona kategorija koju najviše vole stanodavci, a to je za poslovne ljude, to je najviši rang i cjenovni i to su uređeniji i opremljeniji stanovi, veće kvadrature, na boljim lokacijama, bolje zgrade, bolje opremljeni sa parking mjestom.

Sada trenutno u nekom centru i bližim naseljima oko centra, je teško naći stan da je iole pristojno opremljen i namješten ispod 500 maraka, a za ove poslovne kategorije to ide i do 1.500 – 2.000 maraka, zavisi od kvadrature i veličine stana“, kaže direktor agencije za nekretnine Remaks Dragan Milanović.

Neugodno iznenađenje dočekaće vas i kad se radi o cijenama stanova, ako razmišljate o kupovini. Stan sve više postaje luksuz. Ukoliko vam blizina centra grada nije prioritet, cijene na periferiji su nešto povoljnije. Što se više udaljavate od centra cijene kvadrata stana opadaju. Tako se u centru Banjaluke stanovi prodaju za 6.000 – 7.000 maraka po kvadratu, a već pet kilometara dalje cijene kvadrata stana kreću se oko 3.500 maraka.  

„Situacija je takva da su u centru, u tim skupim lokacijama i skupim stanovima koji su pravljeni, naravno stanarine velike, idu i do 1.000 maraka i to ima ko može sebi da priušti, a ima i ko ne može. Oni koji su prosečni rentijeri, oni koji iznajmljuju stanove za život, se bore da na neki način dođu u situaciju da kupe stan, kako bi ta neka stanarina koju plaćaju, bila namenjena otplati tog stana.

Tako da ustvari su ljudi ili prisiljeni da iznajmljuju stan, ili da traže varijantu da prave montažnu kuću, koja je jeftinija i moguće ju je lakše napraviti. A ono što mogu da kažem je da ustvari će sada doći situacija da će ljudi da izlaze iz centra grada i da idu u neke preiferne delove“, ističe ekonomista i vlasnik agencije za nekretnine Havreks Zoran Pavlović.

Bilo da je u pitanju kupovina ili iznajmljivanje cijene stanova diktira cijena rada, kažu investitori. Dodaju da je nezahvalno prognozirati da li će cijene još rasti, ali pominju mogućnost zasićenja u većim gradovima, što bi moglo uticati na cijene. Ljudi iz dijaspore do sada su bili najčešći kupci stanova, međutim, kriza na svjetskom nivou usporila je i ovaj trend. 

(BN)