Nastavak haosa ili vladavina prava u Republici Srpskoj

Nakon što se na sva zvona aktuelna vlast u Republici Srpskoj 8.9.2025. godine stala hvaliti time što je Klub bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske saopštio da se neće obraćati Ustavnom sudu Republike Srpske povodom neustavne odluke Narodne skupštine o izboru tzv. vlade Republike Srpske, neophodno je istaći par odlučnih činjenica s tim u vezi.

Dr Milan Blagojević 

Kao prvo, to što se pomenuti bošnjački klub neće tim povodom obraćati Ustavnom sudu Republike Srpske ne znači da je ustavna odluka Narodne skupštine o izboru tzv. nove vlade Republike Srpske.

Naprotiv, ta odluka je neustavna, jer je donijeta na prijedlog Milorada Dodika, a ne predsjednika Republike, jer je Dodiku prije toga silom zakona (Izbornog zakona BiH i Krivičnog zakona BiH) mandat predsjednika Republike prestao 12.6.2025. godine kada je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda žalbenog vijeća Suda BiH kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike u trajanju od šest godina.

Zato je Narodna skupština postupajući po prijedlogu Milorada Dodika da se Savo Minić izabere za premijera Srpske, usvajajući taj prijedlog, a ne prijedlog predsjednika Republike, grubo povrijedila Ustav Republike Srpske, jer taj ustav propisuje da takav prijedlog Narodnoj skupštini može dati samo lice koje je predsjednik Republike kako u trenutku podnošenja prijedloga, tako i u trenutku skupštinske rasprave i donošenja odluke o tom prijedlogu u Narodnoj skupštini.

No, tom odlukom je povrijeđen i Ustav Bosne i Hercegovine, i to prije svega ustavni princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH, koji između ostalog znači i vladavinu pravosnažnih presuda, pa i kad su pravno neosnovane, sve dok iz pravnog poretka ne budu uklonjene odlukom višeg suda u odnosu na sud koji je donio tu presudu.

Dakle, kada Narodna skupština postupa po prijedlogu lica kojem je pravosnažnom presudom zabranjeno da obavlja funkciju predsjednika Republike, time se Narodna skupština poigrava sa tom presudom, a time i sa vladavinom prava propisanom članom 1. Ustava BiH, čime očigledno krši taj ustav.

Zato čudi ćutanje, recimo Denisa Bećirovića kao člana Predsjedništva BiH, a i drugih subjekata koji po članu 6. Ustava BiH imaju pravo da od Ustavnog suda BiH zatraže ocjenu ustavnosti neustavne odluke Narodne skupštine o izboru nove tzv. vlade Republike Srpske.

Neki kažu da se ta odluka navodno treba prvo objaviti u Službenom glasniku Republike Srpske, što naprosto nije istina.

Naime, članom 7. Zakona o Vladi Republike Srpske propisano je da mandat novoj vladi (pa i neustavnoj vladi) počinje danom njenog izbora u Narodnoj skupštini, a ne danom objavljivanja tog izbora u Službenom glasniku.

Stoga se upravo na osnovu te zakonske odredbe o početku mandata vlade, zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke o njenom izboru može podnijeti Ustavnom sudu BiH istog dana kada je Narodna skupština donijela tu neustavnu odluku. A taj sud ne može odbiti taj zahtjev, jer bi se u tom slučaju i on poput Narodne skupštine poigrao sa pravosnažnom osuđujućom presudom Suda BiH protiv Milorada Dodika.

Kažem sve ovo zato što bez odluke Ustavnog suda BiH da je neustavna ta odluka Narodne skupštine, sva druga ukazivanja na tu neustavnost biće beskorisna te će, da stvar bude još gora, omogućiti silnicima da i dalje tvrde kako se radi o navodno ustavnoj odluci i vladi.

Sve to će u odsutnosti takve odluke Ustavnog suda BiH, koji o ovome nema pravo da odlučuje po svojoj inicijativi, omogućiti nastavak autokratskog haosa u Republici Srpskoj i trijumf nasilja nad pravom.

Piše: Dr Milan Blagojević