Novac koji imamo sve manje vrijedi, a evo i zašto je tako

Prema ekonomskim stručnjacima 100 evra od prije 10 godina danas je ekvivalent 155 evra ako se uzima prosjek 27 zemalja Evrope.

Mnogi su mišljenja da je u Bosni i Hercegovini danas novac i manje vrijedan.

Tako je prema su prema jednoj prošlogodišnjoj analizi usporednih podataka građani u BiH su prije 10 godina za 1.000 KM mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 posto.

Teško je očekivati da će se cijene vratiti na neki raniji nivo, stručnjaci su oko toga saglasni, tako da nam može pomoći tek rast platežne moći.

O ovoj temi za Raport je govorio ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

"BiH ima evro, samo što se on ne zove evro nego konvertibilna marka. Slična je situacija recimo i sa Bugarskom.

Njihova valuta lev je u istom odnosu sa evrom kao konvertibilna marka. Tako da smo mi svi manje više u istom paktu vrijednosti valute koju se koristi u Evropi", govori Pavlović.

Kako kaže, problem koji postoji je vezan za činjenicu da se inflacija praktično ne definiše ili bolje rečeno ne iskazuje drugačije nego kao nivooom kupovne moći.

Mišljenja je da će povratka na ranije nivoe cijena u BiH neće biti.

"Kada pogledamo kupovnu moć u periodu od prije pola godine, godinu ili pet godina unazad, onda shvatimo koliko novca manje imamo u svom budžetu.

Konkretnije, novac koji imamo manje je vrijedan i manje se može kupiti za ono što imamo.

S druge strane teško možemo očekivati da se cijene vrate na neki prijašnji nivo.

Pogotovo kada se govori o cijenama životnih namirnica, poljoprivrednih proizvoda i ostalih proizvoda koje kupujemo redovno politika koju jedna zemlja ima u smislu podrške domaćoj proizvodnji hrane, određuje nivo troškova proizvodnje.

Mi smo zavisni od uvoza. Sebe smo doveli u takvu situaciju da zanemarujući domaću proizvodnju, praktično zavisimo od uvoza, a kada govorimo o domaćoj proizvodnji onda nemamo nikakvih sistema podrške kada nastane neki problem poput suša ili poplava", naglašava Pavlović.

(Raport) Foto: BN