Gdje je isparilo više od 17 milijardi maraka od akciza?!

Odluka Kristijana Šmita da se dug slovenačkom 'Viaductu' plati sa 120 miliona KM od putarina akumuliranim na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke BiH, kao i komentari na ovu odluku, otvorili su niz pitanja u vezi s prikupljanjem i trošenjem prihoda, kako od putarina, tako i od akciza. Gdje je isparilo više od 17 milijardi maraka?

17 milijardi maraka ili da približimo - 17 hiljada miliona KM. Toliko se novca građana BiH slilo u državnu kasu kroz akcize i druge namete na gorivo za skoro 20 godina. Evo i kako:

Po litri goriva trenutno se plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM. Osim te akcize, naplaćuju se i putarine - za održavanje puteva od 0,15 KM i - za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju od 0,25 KM.

“Kada god točimo gorivo na lokalnim benznskim pumpama bitno je razmjeti da do 1 KM ide preko državnog nivoa vlasti. To se kasnije raspoređuje metodološki na entitete i Brčko distrikt”, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Igor Gavran dodaje da prihodi od gotovo svih vrsta indirektnih poreza u BiH gotovo su nenamjenski i ne koriste se za dobrobit građana i privrede.

Prihod od akcize i prve putarine uplaćuje se na Jedinstveni račun UIO i dalje se prosljeđuje entitetskim ministarstvima finansija i Brčko distriktu. Prihod od druge putarine morao bi biti usmjeravan direktno preduzećima za izgradnju autoputeva u entitetima. To je usvojeno Zakonom o akcizama 2017. kako bi se spriječile zloupotrebe. Međutim,...

“Od 2017. postoji kontroverza da se ta sredstva značajnim dijelom ne troše namjenski, već kako bi se očuvala tekuća budžetska potrošnja i zadovoljavale određene tekuće potrebe, a ne kako bi se zaista gradili putevi i autoputevi. Tome svjedoči i činjenica da nismo značajno napredovali kada je riječ o izgradnji koridora 5C”, rekao je Čavaliž za BN.

“Jasno je da smo ovdje svi prevareni. 2017. Je obećano da će se taj dio nameta iskoristiti za poboljšanje putne mreže što se nije dogodilo. Osim toga imamo dodatne skokove cijena gpriva koje oštećuju i građane i privredu. Jedini koji u tome profitiraju su vlasti koje su ovaj novac potrošile nenamjenski”, naglasio je ekonomista Gavran.

Za pare od akciza i naknada za održavanje puteva utvrđena je konačna metodologija raspodjele, dok se za posljednju naknadu od 25 pfeninga raspodjela vrši na osnovu odluka Uprave. Konstantno traje neslaganje između FBiH i Srpske oko procenta raspodjele, pa se tako nakupilo neraspoređenih 316 miliona KM. Od te sume, Šmit je naredio isplatu Vijaduktu, a kadrovi SNSD-a kukaju kako je Šmit svojom odlukom uzeo novac penzionera Republike Srpske.

“To se nikako ne može smatrati oduzetim novcem bilo kome, a pogotovo ne od ove prvobitne namjene. Dogovor entiteta nije ni na pomolu i ta sredstva bi ostala na računu ko zna do kada”, objašnjava Gavran.

Čavalić napominje da su ta sredstva svakako bila uslovno rečeno parkirana za slučaj poravnanja, tj. dogovora dva entiteta, te bi se ona potom raspodijelila. 

Nema nikakve kontrole koja bi utvrdila koliko su vlasti u Srpskoj prebacile novca preduzeću “Autoputevi RS”, jer vrana - vrani oči ne vadi.

“Ako to prihvatamo kada je riječ o PDV, kod akciza ne bismo trebali to da prihvatamo jer je to namjenski tip poreza sa vrlo jasnim karakterom”, istakao je Gavran.

Putna jednačina u BiH jasna je kao dan. Ukupno je izgrađeno 232,5 kilometara autoputeva od kojih 106,5 u Srpskoj. Ali, to nije plaćeno od ovih 17 milijardi nego iz kredita za koje Vlada Srpske još uvijek krije koliko su koštali. Magistralni pravci na zapadu su relativno održavani, dok na istoku stanje ne miče s mrtve tačke.

(BN) Foto: BN