Sudar standarda EU i balkanskog mentaliteta

Ravnopravnost među polovima u BiH deklarativna, u praksi nejadnakost na svakom koraku. Od porodičnog okruženja, radnog mjesta, učešća u javnom životu i vlasti. Gdje je BiH između evropskih standarda i balkanskog mentaliteta?

Krpa i varjača u ruci, kecelja oko struka, briga o djeci, slika je žene u kući. Pred ženama su prepreke u pronalasku zaposlenja, a na radnom mjestu, najčešće u sjeni muškaraca.

Mnogo tereta na plećima i napora da dokažu da su jednako vrijedne i sposobne. A politika se još negdje tretira kao "muški posao".
                                                                                                                               
“Bosanskohercegovačko društvo nije adekvatno odgovorilo na pitanje učešća žena u vlasti zato što prema statistici u BiH svega 19 posto žena učestvuje u vlasti za razliku od zemalja u regionu gdje taj procenat prelazi i nekih 30 posto, a što se tiče preporuka SIDOV (CEDAW) Komiteta ravnopravnos polova u smislu učešća žena u vlasti iznosi 50 posto žena, 50 posto muškaraca”, kaže Slađana Milovanović, pravna savjetnica Fondacije “Lara”, Bijeljina.

Jasno je da se mora dalje raditi na unapređenju učešće žena u vlasti, smanjenju diskriminacije i omalovažavanja. Balkanski mentalitet je zaslužan za takvo stanje gdje je muškarac dominantan.

“Žene idu na liste pa se posle sklone da bi muškarci ušli. U suštini predstavljaju samo ime i broj da su na listi, a nisu tu suštinski zbog promjene. Generalno imamo taj problem iz ugla prakse.

Žene same nekad pristaju da budu broj na listi tako da koliko god naši zakonski okviri bili relativno dobri, uvijek ima prostora za promjenu.

Prije nego što budemo mijenjali sve te zakone moramo da mijenjamo praksu, generalno učešće žena u politici”, kaže Tanja Vukomanović, poslanik Narodne skupštine RS.

Propisi o rodnoj ravnopravnosti još nisu usklađeni u BiH, niti se efikasno provode, zamjerka je koja je navedena u poslednjem izvještaju Evropske komisije o BiH.

Dalje se navodi, da iako je BiH  izradila djelomični indeks ravnopravnosti polova, rad na prikupljanju institucionalnih podataka, uključujući podatke o rodno zasnovanom nasilju, treba poboljšati.

Slučajevi rodno zasnovanog nasilja koji su doveli do ubistva žena privukli su pažnju javnosti i izazvali proteste, otkrivajući sistemske nedostatke institucionalnog odgovora.

Federacija BiH u međuvremenu je donijela zakon o femicidu, dok je u Republici Srpskoj takav pokušaj propao prije skoro dvije godine. Gordana Vidović, direktorica udruženja "Budućnost" iz Modriče bila je članica radne grupe, za izradu novog zakona.

“Zakon je u nacrtu usvojen. Međutim, neke nevladine organizacije koje nazivamo antirodni pokreti su tumačili na svoj način ovaj zakon smatrajući da mi na taj način uvodimo neke nove populacije što nije tačno i nismo dobili zakon o sprečavanju femicida”, kaže Vidovićeva.

“To je bio zakon koji je omogućavao neke tehničke stvari, olakšavanje policiji i službenicima i radio je na tome da se spriječi nasilje u porodici”, kaže Tanja Vukomanović.

(BN) Foto: BN