Zakon o sudovima jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH za članstvo u EU

Uspostava posebnog drugostepenog apelacionog tijela radi jačanja nezavisnosti sudskog preispitivanja odluka Suda BiH i krivična nadležnost dva su glavna pitanja u Analitičkom izvještaju u prilogu Mišljenja EK

Ove sedmice i Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebali su razmatrati usvajanje prijedloga Zakona o sudu BiH i to po hitnoj proceduri.

Razmatranje Zakona o sudu BiH u Predstavničkom domu PSBiH, u srijedu je odgođeno za narednu sjednicu.

Tek je na zahtjev predlagača Predraga Kojovića, poslanika Naše stranke, izglasano da se taj zakon razmatra umjesto po hitnoj, po skraćenoj proceduri. 

Ni Zakon o sudu BiH, koji je u proceduru u Dom naroda PS uputila delegatkinja HDZ-a BiH Marina Pandeš nije razmatran, jer hitna sjednica Doma nije održana, a ponovo je najavljeno razmatranje ovog zakona u Domu naroda PSBiH 5. juna. 

S obzirom na to da je usvajanje ovog zakona jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH s Evropskom unijom za članstvo BiH u EU, a juni se spominje kao novi krajnji rok za taj posao, teško je očekivati da će doći do usvajanja Zakona o sudu BiH koji bi bio u skladu s evropskim standardima. 

Posljednjih dana u javnosti se mnogo raspravlja o oba ova prijedloga kojem i političari i pravnici nalaze mnoge mane,a prije svega one se odnose na propisane nadležnosti Suda BiH s tim novim zakonima. 

Raport je uputio upit Delegaciji Evropske unije u BiH o tome da li su  upoznati s tekstovima ova dva zakona u parlamentarnoj proceduri  i ukoliko jesu kako ih komentiraju. 

Iz Delegacije EU u BiH, za Raport su prije svega naglasili da Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU iz 2019. godine kao ključni prioritet za Bosnu i Hercegovinu navodi unapređenje rada pravosuđa, između ostalog, kroz usvajanje novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima, te da ova reforma spada pod ključni prioritet šest.

Iz Delegacije EU nisu se eksplicitno osvrnuli na to da li su upoznati s dva prijedloga Zakona o sudu BiH koja su trenutno u parlamentarnoj proceduri.

Međutim, podsjetili su na Mišljenje Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o sudovima BiH iz 2023. godine, a koji se, podsjećamo više puta našao pred Savjetom ministara BiH o kojem nema saglasnosti. 

“U martu 2023. godine Venecijanska komisija je usvojila Mišljenje o Nacrtu zakona o sudovima, kojim je u velikoj mjeri podržala Nacrt zakona, uz davanje određenih preporuka za njegovo dalje unapređenje.

EU očekuje da se Zakon usvoji u skladu sa relevantnim preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije.

Zakon o sudovima predstavlja jedan od neophodnih koraka koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi zvanično otvorila pregovore o pristupanju EU kroz Međuvladinu konferenciju”, zaključili su iz Delegacije EU u BiH za Raport. 

Poznato je da je Venecijanska komisija utvrdila opsežne preporuke u skladu s evropskim standardima na Nacrt Zakona o sudovima BiH 2023. godine, koji je u međuvremenu preimenovan u Zakon o Sudu BiH.

Ipak, od njihove pune implementacije u svaki od tekstova zakona o Sudu BiH koji se do sada pojavio u procedurama, uporno se bježi, što znači da taj zakon bez uvažavanja preporuka Venecijanske komisije ne može nositi oznaku "evropski". 

(Raport)