Protivpravno je ako bi Brčko bilo dodijeljeno Federaciji BiH

Jedna od tema koja je ovih dana goruća u BiH je saopštenje OHR-a od 25.2.2025. godine da "Tribunal za Brčko pažljivo prati najnovija dešavanja u BiH" i da bi ta dešavanja "mogla imati ozbiljne implikacije za Brčko Distrikt ".

Dr Milan Blagojević 

U prevodu, iz OHR-a je ovim poručeno da bi Brčko moglo biti dodijeljeno Federaciji BiH.

Ako bi aktuelni arbitar za Brčko, Klint Vilijamson iz SAD, donio takvu odluku ona bi sasvim izvjesno bilo dvostruko protivpravna.

Naime, takvom eventualnom odlukom bio bi najprije teško povrijeđen Amandman 1 na Ustav BiH,  kojim je propisano da Brčko Distrikt postoji pod suverenitetom BiH, dakle ne pod suverenitetom Klinta Vilijamsona niti bilo koga drugog, i da je Brčko zajednička svojina (kondominijum) Republike Srpske i Federacije BiH, a ne Klinta Vilijamsona.

Nigdje u tom amandmanu na Ustav BiH nije dozvoljeno da bilo ko mijenja ovakav status Brčkog, a pogotovo Ustav ne dozvoljava bilo kome da Brčko dodijeli Federaciji BiH ili bilo kome drugom.

Zato bi takva eventualna odluka bila ništa drugo do kršenje Ustava BiH, njegovo gaženje.

Osim toga, takva odluka bila bi suprotna i Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma. Tim aneksom nije dato pravo da se stvara Brčko distrikt, već je ugovorena arbitraža koja je za predmet odlučivanja imala samo određivanje granice između Republike Srpske i Federacije BiH u Brčkom i ništa više od toga.

Stoga je ono što je 1999. godine učinio arbitar Roberts Oven, američki advokat, bilo grubo kršenje predmeta arbitraže, jer on nije odredio granicu između Srpske i Federacije u Brčkom, već je samovoljno i samovlasno stvorio novu federalnu jedinicu - entitet u BiH, nazvavši ga Brčko distriktom.

I time je na najgrublji, do tada nezabilježen način, prekoračio predmet arbitraže i zloupotrijebio svoja arbitarska ovlašćenja.

Jednako tako će postupiti i sadašnji arbitar ako bi kojim slučajem dodijelio Brčko Federaciji BiH, kako nam ovih dana diskretno najavljuju iz OHR-a.

Zato bi u tom slučaju Narodna skupština Republike Srpske trebala hitno reagovati i pozvati Republiku Srbiju da kao država članica UN i pravna nasljednica SR Jugoslavije kao ugovorne strane Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH tužbom protiv BiH zatraži od Međunarodnog suda pravde poništaj odluke o dodjeli Brčkog Federaciji BiH.

Srbija ima pravo na to, jer je članom 3. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH ugovoreno da njegove potpisnice, što je tada bila SR Jugoslavija a sada je to Srbija kao njena nasljednica, imaju međunarodnu ugovornu obavezu da promovišu ono što je Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma propisano da je predmet arbitraže za Brčko, a to je isključivo povlačenje granice između Srpske i Federacije u tom području, a ne stvaranje Brčko distrikta niti dodjeljivanje cijelog područja Brčkog Federaciji ili Republici Srpskoj.

Dr Milan Blagojević