"Bili smo nepošteni, mi finansiramo ljudsku patnju"

"Ukrajina je vraćena 100 godina unazad; njen energetski sistem je uništen. Ko će platiti da se sve to obnovi? Mnogi su Ukrajinci napustili Ukrajinu i sada žive u drugim zemljama. Možda se nikad neće vratiti. Mislim, to je ukrajinska budućnost i u tom smislu ona je u opasnosti ", rekao je novi državni sekretar SAD-a, Marko Rubio.

U intervjuu koji je dao poznatoj američkoj novinarki Megin Keli - što je ujedno bio i njegov prvi veći razgovor za medije nakon što je postao šef Stejt Departmenta - Rubio je optužio prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovu administraciju da su namjerno stvarali lažni utisak kako Ukrajina može potpuno poraziti Rusiju i vratiti granice na stanje iz 2014. godine.

"Nepošteno je bilo to što smo nekako naveli ljude da vjeruju kako će Ukrajina biti u stanju ne samo poraziti Rusiju, već i uništiti ih, vratiti sve skroz nazad na način na koji je svijet izgledao 2012. ili 2014., prije nego što su Rusi uzeli Krim. A posljedica toga je da finansiramo dugotrajni zastoj, u kojem se ljudska patnja nastavlja”, rekao je Rubio.

Novi državni sekretar SAD-a utvrdio je da svijest o uzaludnosti daljeg finansiranja rata raste u čitavom američkom političkom spektru, naglasivši kako su sada i u Demokratskoj stranci svjesni da se rat odvija nepovoljno po Ukrajinu i da se ne radi samo o zastoju, već i o tome da Ukrajina postupno ostaje bez teritorija i biva sve razorenija.

"I mislim da bi čak i sve veći broj demokrata sada priznao da je ono što smo finansirali zastoj, dugotrajni sukob, a možda čak i gore od toga - situacija u kojoj se Ukrajina postepeno uništava i gubi sve više teritorija. Dakle, ovaj sukob treba okončati”, poručio je Rubio, pozvavši na što brže pregovore, uz nužne ustupke s obje strane.

Riječi novog šefa Stejt Departmenta svakako označavaju bitnu promjenu stava američke politike u odnosu na ukrajinski rat. Dosadašnja mantra da će se Ukrajinu podržavati "koliko god bude potrebno" nasukala se na terensku realnost, u kojoj ruska vojska sporo, ali postojano napreduje na svim dijelovima fronta.

Tri godine finansiranja rata nije donijelo željeni rezultat u vidu strateškog poraza Rusije. Niko više ne vjeruje da je ukrajinske granice moguće vratiti na stanje iz 2022., a kamoli na stanje iz 1991. godine, pa nova administracija u Vašingtonu sada mijenja kurs. Vrijeme je za pregovore.

Slična promjena kursa događa se i u ukrajinskom društvu. Prema istraživanju ukrajinskog instituta Socis u Kijevu - sprovedenom u decembru - dio građana Ukrajine koji žele nastavak borbe sve do povratka granica iz 1991. pao je ispod 15 odsto (14,7), iako je još lani u februaru iznosio respektabilnih 34 odsto.

Nasuprot tome, dio onih koji podržavaju mirovne pregovore s Rusijom prvi put je prešao 50 odsto (50.6), što je znatan skok u odnosu na prošli februar, kad je pregovore podržavalo 36 odsto ljudi.

Vidimo da je u istraživanju od prošlog februara broj Ukrajinaca koji su željeli "rat do granica iz 1991." bio otprilike jednak broju onih koji su željeli pregovore, odnosno i jednih i drugih je bilo negdje po trećinu - 34 prema 36 odsto - dok je u decembru broj "mirovnjaka" više nego trostruko nadmašio broj "ratnika": 51 prema 15 odsto. Ljudi su se umorili od rata i ratne sreće koja ide na stranu neprijatelja.

Podsjetimo, nakon što je novi predsjednik SAD-a Donald Tramp u kampanji bombastično najavljivao da će ukrajinski rat okončati "u prva 24 sata mandata", sada je svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, penzionisanom generalu Kitu Kelogu, dao rok od 100 dana za realizaciju pregovora.

(Slobodna Dalmacija) Foto: Drew Angerer/Getty Images