Preduzetnici u Srpskoj moraju plaćati veće namete

Samostalni mali preduzetnici u Republici Srpskoj od ove godine moraju da plaćaju veće namete državi, ali mnogi od njih tvrde da ne znaju još kako će to da izgleda u praksi jer se čeka izrada podzakonskih akata.

Od 1. januara na snagu su stupile izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima čime država planira da zahvati više novca u budžet od preduzetnika. To se odnosi na preduzetnike koji samostalnu djelatnost obavljaju kao osnovno ili  kao osnovno ili dopunsko zanimanje.

Kada budu plaćali januarske obaveze, moraće više izdvojiti za doprinose, a jedan dio njih moraće da plaća i veći porez.

Tako, po Zakonu, ukupan godišnji prihod malog preduzetnika, umjesto doskorašnjih 50.000 KM, je 100.000 KM, s tim da taj prihod obuhvata zbir prihoda tog preduzetnika i sa njim povezanih lica koja obavljaju istu samostalnu djelatnost.

Povezanim licima smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom.

Minimalni iznos poreza koji je mali preduzetnik obavezan da plati duplo je povećan – sa 600 KM na 1.200 KM godišnje. Odnosno, umjesto 50 maraka mjesečno, plaćaće 100 KM mjesečno paušala. Izuzetak su najmanji preduzetnici čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM. Oni će i dalje da plaćaju 600 KM godišnje.

Svi će morati da nabave fiskalnu kasu i plaćaju održavanje.

Proširen je broj samostalnih zanimanja koja su po prirodi posebne profesionalne ili intelektualne usluge i oni ne mogu da podnesu zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. Drugim riječima,  ta zanimanja plaćaće porez od 10 odsto na dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda.

Zbog zakonskih izmjena, neki mali preduzetnici su već odjavili djelatnost, neki čekaju da vide kako će to da izgleda u praksi.

Između ostalih, to su veterinari, turistički vodiči, inženjeri, arhitekate, istaživači, naučnici, stečajni upravnici, tumači, vještaci, novinari, umjetnici, sportisti, brokeri, te računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, kao i djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

U prvobitnoj verziji zakona planirano je i da mali preduzetnici ne mogu da budu oni koji se bave samostalnom djelatnošću računarskog programiranja i informacionim uslužnim djelatnostima, ali se odustalo nakon “pritiska” branše.

– Kada sam pokretala samostalnu preduzetničku djelatnost kao mali preduzetnik u stambenom prostoru, mogao sam da navedem da ću se baviti sa mnogo djelatnosti, s tim da jednu navedem kao pretežnu od koje ću najviše zarađivati – kaže Srđan D. iz Banja Luke koji je prije godinu dana registrovao samostalnu djelatnost kao mali preduzetnik.

On kaže da je sada problem jer neke od djelatnosti koje je naveo su prešle u kategoriju profesionalnih, a neke nisu.

– Ima mnogo otvorenih pitanja. Da li se preregistrovati, izbrisati neke djelatnosti ili ih ostaviti? Zakon to ne definiše, a u Poreskoj upravi još ne znaju kako će tumačiti. Nezvanično, kako te službenik prilikom provjere zahtjeva za malog preduzetnika procjeni , tako će i odrediti status. Ali, razlika u stopi poreza dva i 10% nije mala – navodi Srđan.

Mali preduzetnici su do juče mogli da predaju sugestije na pet prijedloga Pravilnika koje je predložilo Ministarstvo privrede i preduzetništva, a koje je, po zakonskim izmjenama, obavezno da ih izradi.

(Fena)